Radnička prava

TRI TRIBINE u tri dana: Kreativne strategije: Početnica - tri 3bine

17.11.2015 u 18:00 | Galerija Filodrammatica, Drugo more Korzo 28/2, 51000 Rijeka, Croatia

Pozivamo vas da popratite diskurzivni program u sklopu aktivističko-edukativne izložbe kolektivnog autorstva „Početnica“ u organizaciji grupe Direktna demokracija u školi i udruge Drugo more. Koristeći se umjetnosti kao ishodišnom točkom, tribine predstavljaju moguće mjesto kritičke pedagogije u kojoj umjetnost nije isključivo sredstvo reprezentacije već i povezujuća sila sposobna mobilizirati ideje, otvoriti diskusiju i potaknuti djelovanje.

 
Gdje? Galerija Filodrammatica (Rijeka, Korzo 28, prvi kat)

◉◉◉ PROGRAM

Utorak, 17.11.2015., 19h
▻ Tribina ŠTO JE TO TTIP I ZAŠTO SE ŠUTI O TOME?
Izlagači: Andrej Gnezda (Umanotera, Slovenija), Duje Prkut (GONG, Zaustavimo TTIP) i Hrvoje Radovanović (Zelena akcija, Zaustavimo TTIP)
Moderatorica: Bruna Nedoklan (Direktna demokracija u školi)

Srijeda, 18.11.2015., 18h
▻ Tribina LIJEVA KRITIKA CIVILNOG DRUŠTVA
Izlagači/ce: Stipe Ćurković (Centar za radničke studije), Suzana Kunac (Direktna demokracija u školi) i Zdravko Popović (Direktna demokracija u školi)
Moderatorica: Bruna Nedoklan (Direktna demokracija u školi)

Četvrtak, 19.11.2015., 18h
▻ Tribina ZAJEDNIŠTVO NA DOKOVIMA: SOLIDARNOST NA PRIMJERU LUČKIH RADNIKA I POMORACA
Izlagači: Sindikalisti pomoraca Hrvatske, Luke Rijeka i Luke Kopar
Moderatorica: Ana Vračar (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju)

Ulaz na sve sadržaje je SLOBODAN.

Više na http://www.drugo-more.hr/wordpress/2015/10/23/kreativne-strategije-pocetnica-radionica-i-diskusije/

--- -- -- --- --- - -- -- --- ---- --- -- --- --- --- ---- --- --- -- -----

▹ Tribina ŠTO JE TO TTIP I ZAŠTO SE ŠUTI O TOME?, utorak, 17.11.2015., 19h

Europska unija i Sjedinjene američke države trenutno pregovaraju o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), najvećem sporazumu o slobodnoj trgovini u ljudskoj povijesti. Deklarativna svrha ovog sporazuma jest povećati trgovinsku razmjenu između dvije najmoćnije privrede svijeta što bi navodno trebalo rezultirati novim gospodarskim zamahom, otvaranjem novih radnih mjesta i sl. No, kritičari sporazuma upozoravaju kako je njegov stvarni cilj uklanjanje preostalih prepreka akumulaciji kapitala harmoniziranjem zakonodavstva, pri čemu će najvjerojatnije doći do deregulacije i snižavanja standarda s obje strane Atlantika. Razlogu za zabrinutost pridonose i tajnovitost i netransparentnost samog procesa, pri čemu javnost informacije o sadržaju pregovora dobiva na kapaljku, uglavnom preko dokumenata koji slučajno procure u javnost.
Slovenija je do sada izradila čak dvije analize učinaka TTIP-a i po svakoj je rezultat primjene TTIP-a bio vrlo nepovoljan za slovensko gospodarstvo, a na ovoj tribini će te imati prilike čuti detaljnije o rezultatima samog istraživanja.

★ ★ ★

▹ Tribina „LIJEVA KRITIKA CIVILNOG DRUŠTVA“, srijeda, 18.11., 18h

Zdravko Popović (Direktna demokracija u školi): "Pojam civilnog društva prisutan je u europskom kulturnom krugu još od antičkih vremena, s tim da se njegovo značenje kroz povijest mijenjalo. Svako od tih tumačenja sa sobom nosi i određene probleme, od dobrog, uljuđenog društva reguliranog zakonom u kojem se ljudi i država podrazumijevaju kao isto, preko suženog fokusa na princip pravednog rata u srednjem vijeku (odakle dolazi koncept civila), zatim ideje društvenog ugovora koja dolazi s prosvjetiteljstvom, po kojoj jaka država kroz provođenje zakona omogućuje da društvo bude civilno, sve do do Hegelovog koncepta podjele društva na političku (državnu) i civilnu (ekonomsku) sferu, na osnovu kojeg se gradilo i današnje poimanje civilnog društva. No najproblematičnije tumačenje je upravo to današnje u kojem se civilno društvo poima kao tzv. treći sektor koji sudjeluje u ukupnoj državnoj potrošnji i kao takvo je svedeno na razne rascjepkane organizacije sa svojim partikularnim interesima koje su, umjesto suradnje, upućene na međusobno nadmetanje u prikupljanju financijskih sredstava za svoje djelovanje, čime usprkos svojim proklamiranim namjerama samo dalje proizvode iste one probleme koje pokušavaju riješiti."

Stipe Ćurković (Centar za radničke studije): "Tijekom 1990-ih, većina onoga što se odnosilo za lijeve ili kritičke inicijative, pozivalo je na "civilno društvo" ili mu je pripadalo. No diskurs civilnog društva kakav se tada razvio, kao ni njegov utjecaj, nije moguće razumjeti bez povijesne rekonstrukcije njegovih korijena u socijalističkom periodu. Fokus na ljudska i politička prava formativno je usko vezan za problem represije istih u jugoslavenskom (ili šire: socijalističkom ili realsocijalističkom) kontekstu. Nacionalizam i etničko nasilje 1990-ih, ali i etatistička ideološka pompa koji su ih pratili, taj su fokus samo osnažili. Ono što je ostalo izvan fokusa bila su fundamentalna socio-ekonomska pitanja kapitalističke restauracije. To je nedvojbeno odraz specifičnih prioriteta koje je historijski trenutak nametnuo akterima civilnog društva. No, to ujedno upućuje i na konstitutivnu slijepu pjegu civilnog društvenog diskursa, barem u varijanti koja je tim poljem dominirala u regiji."

Suzana Kunac (Direktna demokracija u školi): "Prije suvremene tranzicije u Hrvatskoj prethodila je jedna druga tranzicija – pokušaji prijelaza od centralno-planske na tržišno-plansku privredu što se nazivalo privrednom reformom. Uspjeh te reforme bi značio uspostavu konkurentskog tržišta rada, na kojem bi radnička klasa bila izvrgnuta velikoj nesigurnosti i neizvjesnosti. Socijalistička ekonomija je djelovala kao zaštitni omotač gdje su radnici preferirali državnu totalnu zaštitu, a ne sindikalni kišobran parcijalne i uvjetne zaštite. Tako su interesi politokracije i fizikalnog radništva konvergirali u smislu socijalnog i ekonomskog statusa quo. Za radnike su njihovi uži socio-ekonomski interesi bili važniji od stvarnog sudjelovanja u političkoj moći, dok je za politokraciju bilo najvažnije održavanje političkog monopola, što je bilo važnije od privredne efikasnosti. Na toj sukladnosti interesa bio je moguć “društveni ugovor”.Međutim, za radništvo u Jugoslaviji sam rad nije imao nikakvu intrinzičnu vrijednost – ni kao životni poziv u puritanskoj etici niti kao Marxova “prva životna potreba”, rad je ostao kao vanjska neophodnost, isto kao i u tradicionalnom društvu, kojoj pametan čovjek nastoji izbjeći koliko može.Civilno društvo koje se razvija pod utjecajem novih globalnih društvenih pokreta 80-ih u Jugoslaviji je izvan i politokracije i radnika, poput otpadnika koji ne sudjeluju u postojećem društvenom ugovoru. Prve organizacije nastaju kao kritika postojećeg autoritarnog sustava - djeluju na rastakanje hegemonijske paradigme monolitne komunističke partije koja pod svaku cijenu želi sačuvati status quo, a time i spriječiti društveni razvoj.U tom društvenom i političkom kontekstu se nalazi odgovor zašto se civilno društvo u Hrvatskoj sve do 2009. i studentske blokade gradi na dihotomiji država-civilno društvo inzistirajući na liberalnom konceptu postavljanja ograničenja djelovanja države organizirajući i osnažujući pritisak odozdo.Taj liberalni koncept civilnog društva koji neselektivno nabacuje sve: od obrane političkih prava i kulturalnih sloboda do uspostavljanja tržišnih post- kapitalističkih gospodarstava ili čak restauracije kapitalizma može služiti kao riječ-kod ili čak kao pokriće za kapitalizam."

★ ★ ★

▹ Tribina „ZAJEDNIŠTVO NA DOKOVIMA: SOLIDARNOST NA PRIMJERU LUČKIH RADNIKA I POMORACA“, četvrtak, 19.11.2015., 18h

Paralelno opadanju broja sindikalnog organiziranja radnika i snage sindikata općenito, danas sve više dolazi do izražaja i pad iskaza solidarnosti između grupa radnika iz različitih djelatnosti. Podjelama na radnike u industriji i javnom sektoru te privatnim i državnim firmama, sve više dolazi do izražaja razjedinjenost radnika, a to sa svoje strane ohrabruje poslodavce i vlasnike u nastojanjima da radničke organizacije oslabe do kraja. Međutim, solidarnost i dalje figurira kao jedna od najvažnijih sindikalnih vrijednosti, a radnici i sindikati u aktualnim uvjetima pronalaze nove načine na koje je uspijevaju iskazati prema onima koji se upuštaju u industrijske akcije i slične aktivnosti. Inzistiranje na solidariziranju sa srodnim strukama posebno je izraženo u sektoru prometa, gdje se kroz sektorske organizacije nastoji povezati pojedine strukovne sindikate i ukazati na njihove zajedničke interese. Unutar tog okvira, posebno je zanimljivo povezivanje pomoraca i lučkih radnika, o kojem se u kontekstu Rijeke može raspravljati na primjeru aktivnosti Sindikata pomoraca Hrvatske te sindikata u poduzeću Luka Rijeka. Na tribini će biti riječi upravo o njihovom radu, problemima s kojima se susreću u svakodnevnim aktivnostima, ali i o mogućnostima zajedničkog rada koje se s vremenom mogu otvoriti. Osim Rijeke, na tribini će se predstaviti i primjer Luke Koper, gdje su u nedavnom štrajku radnici luke pokazali izuzetnu akcijsku spremnost i odlučnost u borbi za svoja prava. Uz članove i predstavnike sindikata pomoraca i lučkih radnika iz Rijeke i Kopra, na tribini će sudjelovati i aktivisti drugih organizacija koje su se uključile u njihove aktivnosti te time pokazale kako osjećaj solidarnosti ne obuhvaća samo radnike, već se širi na različite grupe populacije i time ponovno gradi veze između različitih grupa populacije za koje se smatralo da su nepovratno narušene.

--- -- -- --- --- - -- -- --- ---- --- -- --- --- --- ---- --- --- -- -----

Organizatori: Drugo more i Direktna demokracija u školi

Program su podržali: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Zaklada Kultura Nova, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Rijeka – Odjel za kulturu.

Program je realiziran u okviru programa Refleks.

Multimedijalna instalacija "Početnica" nastala je u suradnji umjetnice Andreje Kulunčić i članova nekoliko različitih formalnih i neformalnih grupa poput Novog sindikata, Direktne demokracije u školi, Ženske fronte, Fem fronte, BRID-a, ZMAG-a i Prava na grad. Više informacija možete pronaći na www.pocetnica.org