U nastavku teksta o obrazovanju medicinskih sestara i profesionalizaciji sestrinstva, bavimo se strukovnim udruživanjem – još jednim faktorom koji je obilježio razvoj sestrinske struke. Već iz prvog pregleda dostupnih materijala jasno je kako su medicinske sestre rano shvatile prednosti zajedničkog nastupa i udruživanja za zagovaranje prava vlastite struke i prava pacijenata.

Šest godina nakon osnutka prve Škole za sestre pomoćnice 1921. godine u Zagrebu, medicinske sestre shvatile su kako je napredak lakše postići kroz organizirano djelovanje. U Hrvatskoj je Društvo diplomiranih medicinskih sestara(1) osnovano 1927. godine, a 1929. godine sestra Nikica Bovolini, predsjednica Društva sestara nudilja(2) u Beogradu, potaknula je osnivanje Jugoslavenskog saveza diplomiranih sestara te povezala sestre pomoćnice (Hrvatska), sestre nudilje (Srbija) te zaščitne sestre (Slovenija).(3)

Unatoč različitim nazivima, radilo se o medicinskim sestrama relativno slične razine obrazovanja. Sjedište saveza nalazilo se u Beogradu, ali regionalna društva funkcionirala su samostalno. Predsjednica Savezabila je Nikica Bovolini, a potpredsjednica Lujza Janović-Wagner. Iste godine kada je osnovan, Savez je postao članMeđunarodnog društva medicinskih sestara (ICN). Slijedom društveno-političkih zbivanja te želje dijela članova društva da se ne dogodi „centralistička uprava u Beogradu“ 15. svibnja 1940. godine održana je izvanredna skupština Jugoslavenskog društva diplomiranih medicinskih sestara, sekcije za Banovinu Hrvatsku, a već 18. kolovoza 1940. godine osnovano je Društvo diplomiranih sestara pomoćnica Banovine Hrvatske.(4) U Arhivu grada Zagreba čuvaju se i Pravila Društva diplomiranih sestara pomoćnica Banovine Hrvatskeod 13. prosinca 1940. Ciljevi određeni Pravilima odnose se na: zaštitu moralnih i socijalnih interesa svojih članova; provođenje dobre organizacije sestrinske službe unutar socijalno-medicinskih ustanova; zaštitu zakonom stečenih prava; brigu o stručnoj izobrazbi te suradnju s ostalim staleškim organizacijama. Iako se radi o sestrinskim ciljevima iz 1940. godine, oni se ne razlikuju previše od ciljeva današnjih sestrinskih udruga i Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS).(5)

Napori Društva diplomiranih sestara pomoćnica Banovine Hrvatske bili su usmjereni na postavljanje gradskih sestara u višu kategoriju službenika, nabavku propisane radne odjeće te ostvarivanje tridesetodnevnog godišnjeg odmora. Osim navedenog, zahvaljujući radu Društva, stvorene su pretpostavke za epidemiološki dodatak, naknadu za hranarinu(bolovanje), reguliranje položaja u službi te izjednačavanje plaća svim sestrama dnevničarkamazaposlenima u bolnici za zarazne bolesti. Društvo je potaknulo ponovno izlaženje časopisa “Sestrinska riječ”(6), a posjedovalo je i knjižnicu s fundusom od 230 knjiga te je ovlastilo medicinsku sestru-knjižničarku za brigu o fundusu. Istaknute članice privremenog odbora Društva bile su predsjednice Neta Dumenčić i Alma Gaspan te tajnice Darinka Turković i Anica Kačećnik koja mu je bila i prva predsjednica.  U razdoblju postojanja Nezavisne države Hrvatske (NDH) ona je obavljala dužnost referentice za službu sestara te je kroz tu funkciju zastupala staleške interese medicinskih sestara.

Godine 1945. ime se opet mijenja u Društvo diplomiranih medicinskih sestara Federalne Hrvatske u Zagrebu, a 1953. Društvo pod vodstvom sestre Agneze Dumančić djeluje pod nazivom Samostalno društvo medicinskih sestara Hrvatske.(7) Za rekonstrukciju rada društva služile smo se arhivom časopisa “Vjesnik društva diplomiranih sestara”koji je nasljednik prethodnog glasila „Sestrinska riječ“. Vjesnik je pokrenulo Društvo diplomiranih sestara NR Hrvatske, a iz prvog broja saznajemo da nemaju još sve republike svoja stručna sestrinska udruženja (npr. Makedonija i Srbija). Vjesnik počinje ponovo izlaziti 1954. u Zagrebu, a Društvo diplomiranih sestara NRH održalo je 9. svibnja 1954. svoju drugu skupštinu.(8) Društvo se u ovom razdoblju, među ostalim, brine za zakonsku zaštitu uniformi i objavljuje planove rada, a u Vjesniku se redovito piše o obrazovanju sestra, problemima zdravstvenog osoblja te donosi priče o međunarodnoj situaciji, dok sestre pišu izvještaje sa školovanja i prakse u inozemstvu.

Osnivanjem društava sestara u Makedoniji i Srbiji 1953./1954., moglo se krenuti u osnivanje Saveza društava sestara Jugoslavije. Savez je osnovan 18. travnja 1954. u Beogradu, a časopis postaje vlasništvo Saveza. U Vjesniku su iste godine objavljena i Pravila Saveza društava medicinskih sestara FNRJ. Prva godišnja skupština Saveza društava medicinskih sestara Jugoslavije održana je 15. i 16. svibnja 1955. u Skoplju.(10) Iako rad Saveza nije uvijek bio idealan, najčešće zbog financijskih problema, sestre su kroz njegove aktivnosti mogle razmjenjivati znanja i iskustva. Savez društava medicinskih sestara Jugoslavije ponovo se učlanjuje u Međunarodno udruženje sestara 1957. godine u Rimu, a Vjesnik medicinskih sestaraizlazi kao Glasilo Saveza društva medicinskih sestara Jugoslavije od 1954. do 1961. godine.

Zbog već spomenutih financijskih problema, Vjesnik prekida s radom na nekoliko godina, a od 1969. počinje izlaziti pod  drugim imenom, “Vjesnik društva medicinskih sestara i tehničara”, što nam pokazuje da je ime društva ponovno promijenjeno. U ovom razdoblju Vjesnik je objavio nacrt Pravilnika Društva medicinskih sestara i tehničara Hrvatske te Poslovnik Podružnice Društva medicinskih sestara i tehničara Hrvatske. Zanimljivo je spomenuti kako časopis sada izlazi u suradnji Društva i Instituta za proučavanje i suzbijanje alkoholizma, a 1971. godine dobiva pridjevak «psihijatarska njega». Vjesnik društva medicinskih sestara i tehničara – psihijatarska njega, pod ovim imenom izlazit će do 1974. godine. Od 1974. časopis se zove Vjesnik društva medicinskih sestara i medicinskih tehničara Hrvatske. Tada saznajemo da se Društvo ne želi spajati sa Savezom srednje medicinskih radnika jer ne žele izgubiti svoje specifičnosti. Također, vidljivo je da u radu Saveza medicinskih sestara Jugoslavije(11) postoje problemi – Savez je aktivno radio nekoliko godina, a onda prestao, iako je formalno opstao. Godine 1968. na inicijativu Društva medicinskih sestara Slovenije i Hrvatske postavlja se pitanje rada Saveza, ali odaziv je bio slab, a navodi se da Savez radi slabije zbog objektivnih (financijskih) razloga. Ipak, Savez društava medicinskih sestara Jugoslavije nastavlja svoje većinom administrativno djelovanje kroz 1970-te i 1980-te, pa sve do 1990. godine, što vidimo po raznim izvještajima i zapisnicima sjednica koji se redovito objavljuju u Vjesniku.

U ovom periodu osniva se i Savez društava medicinskih sestara - tehničara SR Hrvatske koji je 17. i 18. svibnja 1977. održao svoju osnivačku skupštinu u Zagrebu. U okviru Saveza djelovala su 4 regionalna društva: Zagreb, Rijeka-Gospić, Dalmatinska regija i Slavonsko-baranjska regija. Po kratkim izvještajima može se pratiti i rad republičkih stručnih sekcija: pulmološke, patronažno-dispanzerske, infektološke, neurološko-psihijatarske, fizioterapeutske. Izvještaji sekcija pokazuju kako je razvoj sestrinstva u stručnom smislu uvelike napredovao te su se s vremenom razvile razne specijalizacije. Od 1981. godine Vjesnik počinje izlaziti u Rijeci, a 1990. godine izlazi posljednji broj Vjesnika društva medicinskih sestara i tehničara kao Časopisa Saveza društava medicinskih sestara Hrvatske.

Osim ovog djelovala su i druga udruženja koja su okupljala sestre, a djelomična dokumentacija se čuva u Arhivu grada Zagreba.(12) U popisima se vidi da postoje udruženja koja okupljaju sestre pomoćnice, diplomirane bolničarke, diplomirane primalje, diplomirane dječje njegovateljice, nekvalificirano osoblje s 5 do 10 godina radnog iskustva itd. Iz navedenih naziva lako je zaključiti kako su medicinske sestre kroz povijest mijenjale djelokrug rada: tako su prve medicinske sestre bile uglavnom monovalentne, usmjerene na uži segment rada i/ili određenu dobnu skupinu pacijenata. Danas su sestre polivalentne te se brinu o svim skupinama društva sa svim njihovim specifičnostima, uz izuzetak primalja koje su bile i ostale monovalentne.

Hrvatska udruga medicinskih sestara (HUMS)(13) osnovana je 27. ožujka 1992. godine sa sjedištem u Zagrebu, a odluku o njenom osnivanju  donijelo je predsjedništvo Saveza društava medicinskih sestara Hrvatske koje je prestalo djelovati njegovim osnutkom. Već iduće godine HUMS je postala 111. članicaMeđunarodnog društva medicinskih sestara (ICN), a prva predsjednica  bila mu je Dragica Šimunec. Zadaća HUMS-a bila je i ostala da potiče, omogućava i podupire stručan rad te napredak medicinskih sestra. Glasilo HUMS-a je “Sestrinski glasnik”koji izlazi od 1995. godine do danas, kada je uvršten na portal znanstvenih časopisa Hrvatske HRČAK. Ministarstvo zdravstva i Hrvatska udruga medicinskih sestara 17. rujna 2003. osnovali su Hrvatsku komoru medicinskih sestara (HKMS).HKMS je kruna napora sestrinskih udruženja kroz povijest ka profesionalizaciji struke. S obzirom na to da je HKMS samostalna strukovna organizacija sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima, medicinske sestre njenim su osnivanjem dobile pravnu osnovu za oblikovanje svoje budućnosti. Iako medicinske sestre i tehničari imaju formalno-pravnu osnovu za postizanje budućih ciljeva, važno je da se nastave okupljati i djelovati kroz civilne i stručne udruge, kako bi mogle na vrijeme detektirati te artikulirati aktualne probleme i potrebe te u konačnici raditi na njihovom rješavanju u suradnji s HKMS, Ministarstvom zdravstva i ostalim akterima u sustavu.

 

 

(1) 1921.-1971. – 50 godina sestrinstva Hrvatske. Vjesnik društva medicinskih sestara i tehničara - psihijatarska njega, 1971., br. 1., str. 5-7.
(2) Škola za nudilje osnovana je 1921. godine u Beogradu, a prva ravnateljica bila je Miss Newton prema kojoj je škola dobila ime.
(3) Škole za medicinske sestre također se istovremeno osnivaju: Državna škola za sestre pomoćnice u Zagrebu (1921.), Škola za nudilje u Beogradu (1921.), Škola za zaščitne sestre u Ljubljani (1924.), Škola za nudilje i čuvaricezdravlja u Valjevu (1922.)
(4) Arhiv grada Zagreba – Fond HR-DAGZ-755 Društvo diplomiranih sestara pomoćnica.
(5) Još jedna sličnost je i Časni sud Društva, koji se sastojao od tri člana te je služio kao korektiv struci.
(6) Prva urednica časopisa Sestrinska riječ bila je sestra Lujza Wagner-Janović, a tijekom osam godina objavljeno je 232 naslova, od toga 120 stručnih članaka. Časopis je izlazio od siječnja 1933. do svibnja 1940. godine kao glasilo diplomiranih sestara pomoćnica, a izdavala ga je Sekcija za Savsku banovinu Jugoslavenskog društava sestara pomoćnicasa sjedištem u Zagrebu.  Snježana Grković Janović napisala je knjigu posvećenu navedenom časopisu, istoimenog naziva - “Sestrinska riječ”. Autorica navodi kako je časopis “Sestrinska riječ” “distant mirror” u kojem se ogleda žena jednog vremena i u tom smislu pridonosi poznavanju “ženske povijesti”.
(7) Arhiv grada Zagreba – Fond HR-DAGZ-755. Ime se navodi u dopisu Ministarstvu unutrašnjih poslova 20.9.1945.
(8) Društvo medicinskih sestara NRH imalo prostorije u Mlinarskoj 34, Zagreb.
(9) Sestre najčešće odlaze na dodatno školovanje i praksu u Englesku, ali nalazimo izvještaje i iz Švedske, Danske, Finske, Francuske, itd.
(10) Zanimljivo je spomenuti kako je sjedište jugoslavenskog saveza uvijek bilo u gradu/republici iz koje je predsjednica Saveza tako da u arhivu pronalazimo primjerice da je sjedište jedno vrijeme bilo u Zagrebu, Beogradu i Mariboru
(11) Prije rata zvalo se Društvo diplomiranih sestara Jugoslavije.
(12) Arhiv grada Zagreba – Fond HR-DAGZ-755 Društvo diplomiranih sestara pomoćnica. U ovom Fondu se nalaze Pravila društva privatnih bolničarki i dječjih njegovateljica u Zagrebu, Pravilnik o radu pomoćnog osoblja u javnoj i privatnoj službi iz 1938. Također spominje se Udruženje njegovateljica i odgojiteljica (Petrinjska br. 4), potom Savez privatnih namještenika Jugoslavije (Hatzova ulica) čija je Sekcija za bolničarke raspuštena 1939. jer poslovanje nije bilo u redu (ova Sekcija nastala je od disidenata Udruženja njegovateljica i odgojiteljica). U arhivu se spominje i Savez hrvatskih privatnih namještenika u koji su se učlanili bivše članice iz Saveza privatnih namještenika Jugoslavije i Udruženja njegovateljica i odgojiteljica. Udruženje srednje medicinskih radnika Hrvatske osnovano je 1952., a u okviru mjesec dana sestre su formirale svoju sekciju.
(13) Više informacija na: http://hums.hr/word/

 

Izvor naslovne fotografije: Wikimedia Commons, the free media repository