Vodstvo Hrvatskog sindikata novinara prošlog je vikenda preuzela Maja Sever, iskusna novinarka i urednica u Informativnom medijskom servisu HRT-a. Rođena je u Zagrebu 1971. godine, a nakon završenog Centra za usmjereno obrazovanje u kulturi, upisala je Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, smjer novinarstvo. Tijekom studija radila je na HRT3 u dječjem programu. U rujnu 1991. počinje izvještavati o ratu u Hrvatskoj. Kasnije završava fakultet i nastavlja raditi u redakciji Informativnog programa, gdje uz novinarske poslove, uređuje i vijesti, Dnevnik, Hrvatsku uživo i druge emisije. Sudjelovala je u mnogim velikim projektima Hrvatske televizije. Od ukidanja njezine emisije Hrvatska uživo prije dvije godine, radi novinarske priloge u emisiji Nedjeljom u 2. Dobitnica je nagrade HND-a za novinarku godine 2018. Razgovarali smo s Majom u blitz intervjuu o njezinim sindikalnim planovima.

Preuzela si Sindikat novinara Hrvatske u subotu, što je izazvalo veselje i probudilo nadu kod mnogih novinara jer je tvoja borbenost nadaleko poznata, kao što je popularna anegdota o tebi da si sama učlanila u sindikat oko 200 novinara s HRT-a. Najavila si nastavak rada na potpisivanju Nacionalnog kolektivnog ugovora (NKU) za novinare, s državom. Što bi nam taj kolektivni ugovor donio?
Situacija u novinarstvu je stvarno teška. Mnogo novinara je na burzi, mnogi su odustali od novinarstva, oni koji rade su dobrim dijelom potplaćeni. U medijskim kućama, privatnima, otkazani su kolektivni ugovori ili nisu potpisani novi. Poznata je informacija da su od više od deset ugovora koje je SNH potpisao, ostala samo dva, dok se u drugim medijskim kućama prava radnika reguliraju pravilnikom o radu. Koliko u ovom trenutku znam poslodavci odbijaju otvoriti pregovore o novom. Pokušat ću motivirati kolege da se uključe, aktiviraju i pritisnu poslodavce u svojim medijima da otvore pregovore o Kolektivnom ugovoru. Novinari su ostali bez “minulog rada”, u važećim kolektivnim ugovorima, između ostaloga, zadržan je dodatak od 0,5 posto za minuli rad, što je dobar argument ostalim podružnicama da nastoje sačuvati taj dodatak koji je skromna naknada radnicima za povećanu stručnost stečenu tijekom godina rada, i jedino jamstvo da pred kraj radnog vijeka neće ostati na početničkoj plaći. Naknade za prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom i blagdanom su simbolične, tek toliko da se udovolji obvezi iz Zakona o radu, koji nažalost ne propisuje minimalnu razinu tog prava, a koja po nama ne bi smjela biti ispod 30 posto. Uz Kolektivne ugovore u pojedinim medijima, Nacionalni kolektivni ugovor jedan je od glavnih ciljeva Sindikata novinara i iz godine u godinu ponavlja se kao prioritetni zadatak. S pravnim timom namjeravam analizirati dosadašnji rad te intenzivirati, ili bude li potrebno, ponovo pokrenuti taj postupak.

Tko su uopće pregovarači u tom procesu?
Temeljna je svrha kolektivnog ugovora je da radnici s poslodavcima dogovore konkretno funkcioniranje radnih odnosa. Pregovaraju sindikati i predstavnici poslodavaca, među ostalim regulira se npr. obračunsko radno vrijeme (40-satni radni tjedan raspoređen u pet radnih dana), napredovanje novinara u statusu temeljem iskustva, osnovnu zaštitu stalnih honorarnih suradnika, kolektivne ugovore na razini medijskih kuća, osnovnu plaću ili npr. pitanje – što se sve računa pod radno vrijeme novinara. To su neka specifična pitanja za našu struku, uz naravno ostala radna prava.

Postoje naime zabrinutosti da bi se umjesto NKU donio neki sličan ali koji bi se odnosio na najveće medijske kuće, no što bi se u tom slučaju događalo s malim, nesindikaliziranim redakcijama? I još važnije, kako ćemo izbjeći izmještanje poslova iz dotadašnjih medijskih kuća na nove poslovne subjekte?
Kao prvo – pokušati sindikalizirati redakcije. Tvoje pitanje zapravo je jedan od odgovora na pitanje zašto je važno uključiti se u sindikat. Ali takav Kolektivni ugovor odnosi se na svakog novinara i medijskog djelatnika u struci. Pokušaja je u prošlosti bilo mnogo i granski KU nije potpisan, no zato ne treba odustati. I mimo donošenja jednog takvog ugovora, sindikalisti u svojim medijskim kućama trebali bi zatražiti pokretanje pregovora o Kolektivnim ugovorima u svojoj kući. Ojačati podružnice, pripremiti se za pregovore – također uz pomoć središnjice Sindikata novinara koja zainteresiranim sindikalistima mogu pružiti adekvatnu edukaciju za kolektivno pregovaranje i zatražiti donošenje Kolektivnog ugovora.

Koji će biti sindikalni zahtjevi u kontekstu: Radnih uvjeta?
Težit ćemo povećanju rada na ugovor o radu, a smanjenje različitih oblika prikrivenih i nesigurnih radnih odnosa.

Plaće i honorara?
Bilo bi dobro postaviti neke tarife struke, kakve postoje u arhitekturi, medicini ili pravu, npr. minimalnu neto cijenu kartice za honorarce, koju bi morali uvažavati i fondovi za financiranje medija, poput neprofitnih. U slučaju stalno zaposlenih, poštena naknada za pošten rad je svakako cilj, no kompleksno je pitanje očekivanja i mogućnosti. Mi možemo težiti za nas optimalnim ciljevima, no treba voditi računa o tome da se poslodavcima ne omogući na primjer da obavezu povećanja cijene rada s druge strane prelome preko leđa medijskih radnika, primjerice povećanjem radnog opsega, ili dodatnim usložnjavanjem broja poslova koje novinar mora obavljati (primjerice, u slučajevima kad televizijski novinar mora sam odrađivati poslove aploudanja materijala ili čak u radikalnim primjerima sam i snimati. Ili kada pisani novinar mora biti vlastiti lektor i redaktor, a reporter i fotograf). Takvu smo praksu vidjeli protekli 20 godina s liberalizacijom radnih odnosa, pa o tome treba voditi računa.

Prava za novinarski prekarijat?
Jedan od problema u nesigurnim oblicima rada u Hrvatskoj, svakako je prije nekoliko godina nametnuti PDV koji je prisilio poslodavce da od istog bruto iznosa radniku umanje neto za iznos PDV-a. Budući da se u Hrvatskoj tek hvatamo u koštac s ovim problemom svakako ćemo se morati savjetovati sa stranim sindikatima koji imaju iskustva u ovom polju, ali nakon što skeniramo trenutno stanje, jer se situacija u ovom sektoru brzo mijenja. Zbog niskih honorara i nesigurnih poslova, fluktuacija honoraraca je dosta visoka.

Još jedno problematično pitanje su medijski statuti. Osmišljeni kako bi medijskim kućama osigurali sniženu poreznu stopu, a radnicima veću redakcijsku demokraciju, u brojnim se medijima pokazuju tek kao mrtvo slovo na papiru. Imamo li možda neki uvid u to koliko je ovaj institut zapravo funkcionalan ili se u praksi radi o tek još jednoj olakšici poslodavcima?
Više od pet godina je prošlo od donošenja obveze uvođenja ovog instituta, a ja ne mogu pronaći niti jednu vijest da je ideja profunkcionirala. Osim naravno ovog dijela o sniženju porezne stope. Dakle, profitirali su poslodavci, radnike se, čini se, nije dodatno zaštitilo. Moram reći da je prema Zakonu o medijima pitanje poštivanja statuta u redakcijama u ingerenciji strukovne udruge, ali tvoje pitanje je na mjestu i zapravo dobar prijedlog za jedno istraživanje i analizu.

Kakav je odnos Sindikata novinara Hrvatske s drugim sindikalnim središnjicama, planira li se kakvo zbližavanje i ako da, s kojim ciljem?
Mi smo samostalan sindikat, ne pripadamo niti jednoj središnjici, ali podržavamo sve sindikalne akcije. Nemamo namjeru mijenjati ovaj status.

Koja je strategija povećanja članstva?

Dio odgovora na tvoja pitanja sadržajno su i dio strategije. Iskoristiti alate koji su na raspolaganju i upoznati kolege i javnost s radom Sindikata novinarima, s konkretnim oblicima pomoći koje Sindikat nudi članovima. A to nisu samo “pogodnosti” za sindikalno članstvo, nego i konkretna pravna pomoć, edukacija, priprema za kolektivno pregovaranje, pomoć pri pokretanju postupaka pregovaranja… Namjeravamo malo modernizirati komunikaciju Sindikata – web, društvene mreže i sl. I naravno obilazak redakcija, razgovor s kolegama, aktiviranje kolega koji su skloni sindikalnom udruživanju. Već godinama se u većini redakcija smanjuju ili ne poštuju prava zaposlenih, smatram da nema medijske kuće bez potrebe za pojačanim sindikalnim angažmanom.

Kakva je suradnja s HND-om?

Vjerujem da će biti dobra, dijelimo probleme, ciljeve, pa čak i prostor; i smatram da dosta toga možemo zajedno. I dosad sam bila aktivna članica HND-a, na posljednjoj izbornoj skupštini čak sam izabrana za potpredsjednicu. Izborom za predsjednicu sindikata odstupila sam s mjesta potpredsjednice, ali nastavljamo suradnju. U cijelu priču o Nacionalnom kolektivnom ugovoru ne može se ni krenuti bez suradnje s HND-om, pa će to vjerojatno biti i naša prva velika akcija.

Razgovor vodila: Andrea Milat

Izvor naslovne fotografije:  Bilten/Tomislav Čuveljak / Maja Sever