Visoka stopa nezaposlenosti jedan je od glavnih uzroka pada nataliteta u Hrvatskoj i negativnog prirodnog prirasta koji je 2014. godine dosegao vrhunac otkad se vode statistike. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2014. je umrlo 52.427, a rodilo se 39.596 djece.

Svemu tome itekako pridonosi i ponašanje poslodavaca prema ženama. Posljednje provedeno istraživanje o ženama na tržištu rada koje je provela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u suradnji s HZZ-om i Udrugom RODA pokazalo je da svaka druga žena zbog trudnoće dobije otkaz. Nakon tog istraživanja koje je provedeno 2012. pravobraniteljica Višnja Ljubičić redovito je nastavila primati pritužbe u kojima joj se obraćaju diskriminirane radnice.

"Rezultati istraživanja su poražavajući. Čak 55,3 posto žena koje su bile trudne i koje su koristile svoja zakonska prava i imale obveze prema djeci je ostalo bez posla. Od toga, 34,1 posto žena suočilo s neprodužavanjem ugovora o radu, a 21,2 posto žena dobilo otkaz radi trudnoće i korištenje prava povezanih s rođenjem djeteta.

Ili otkaz ili degradacija

Od žena koje su nakon rođenja djeteta vratile na rad gotovo polovina njih je degradirano na neki način ili se tako osjeća, i to: 16,4 posto premješteno na lošije radno mjesto, 14,6 posto doživjelo je smanjenja plaće te 9,7 posto smatra da im je uskraćeno napredovanje na poslu na bolju poziciju", rekla je za Index Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

U razgovoru za Index dvije su majke, visoko obrazovane žene koje su radile dugi niz godina prije odluke da imaju dijete, ispričale svoja iskustva.

Iako je uvriježeno mišljenje da se to događa samo onima koji rade za privatnike, to u stvarnosti i nije tako.

"Radila sam u jednom ministarstvu na ugovoru na određeno vrijeme. Sve je normalno funkcioniralo, no onda sam saznala da sam trudna. Na žalost, trudnoća je bila rizična pa sam morala ići na mirovanje. Nakon što sam rodila istekao mi je ugovor kojeg mi potom više nisu produžili. Da nisam ostala trudna posao bi imala i dalje. U ministarstvu je bilo mjesta za mene, no tada im nisam bila od koristi pa su me se riješili bez ikakvih problema", ispričala nam je mlada majka koja je bez posla ostala za vrijeme trajanja porodiljnog dopusta.

Sigurna je kako bi joj se ugovor ponovno produžio da je ostala raditi.

Drugo iskustvo ispričala nam je zaposlenica jedne švicarske farmaceutske tvrtke koja posluje u Hrvatskoj.

"Saznala sam da su me se htjeli riješiti čim sam rekla za trudnoću"

"Godinama sam radila za njih i nakon što sam se vratila s porodiljnog me dočekao šok, samo su mi dali da potpišem sporazumni raskid ugovora o radu kojeg sam imala na neodređeno. Kasnije sam saznala kako su me se htjeli riješiti pa su napravili novu sistematizaciju. Odmah sam angažirala odvjetnike i dok su pregovori trajali opet sam ostala trudna i o tome ih obavijestila. Za vrijeme druge trudnoće su mi slali razne prijetnje putem svojih odvjetnika i priuštili mi ogroman stres. Nakon što sam rodila drugo dijete ipak sam potpisala sporazumni otkaz jer se u tvrtku koja mi je nakon toliko godina rada za njih to bila u stanju napraviti, jednostavno više nisam htjela vratiti", ispričala nam je druga majka.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić za Index je pak kazala kako unatoč poražavajućim statistikama o otkazima, u Hrvatskoj postoji više zakona koji štite trudnice i rodilje od otkaza, no poslodavci i njima lako doskoče.

"U prvom redu odredbom članka 34. Zakona o radu propisuje se zabrana otkaza, pa poslodavac niti iz kojega razloga ne može dati otkaz radnici za vrijeme trudnoće, korištenje rodiljnog i roditeljskog dopusta te drugih prava povezanih s rođenjem i brigom o djetetu.

Zabrana otkaza vrijedi za radnika muškarca dok koristi neko od prava sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama. U tom slučaju otkaz je ništav ili ništetan, ako je poslodavcu na dan davanja otkaza bilo poznato postojanje trudnoće ili korištenje prava povezanih s rođenjem djeteta te ako radnica u roku od 15 dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju tih okolnosti te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu. Međutim, ova zaštita je vremenski ograničena jer poslodavac može dati otkaz po proteku od 15 dana od korištenja prava povezanih s trudnoćom i rođenjem djeteta", kazala je Ljubičić.

Zakoni za zaštitu trudnica samo na papiru

Nadalje, kaže kako Zakon o radu propisuje da nakon isteka rodiljnog, roditeljskog dopusta i drugih prava povezanih s rođenjem djeteta, radnica (radnik) koja je koristila neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radila prije korištenja toga prava, u roku od mjesec dana od dana kada je poslodavca obavijestila o prestanku korištenja toga prava.

Zakon o ravnopravnosti spolova također dodaje, jamči zaštitu radnica za vrijeme trudnoće, korištenje rodiljnog i roditeljskog dopusta te drugih prava povezanih s rođenjem i brigom o djetetu.

Prema tom Zakonu nepovoljnije postupanje poslodavca prema ženama na osnovi trudnoće i materinstva smatra se diskriminacijom. Nadalje, diskriminacija na području rada zabranjena je u odnosu na: usklađivanje profesionalnog i privatnog života te trudnoću, porod, roditeljstvo i sve oblike skrbništva.

Zakon o suzbijanju diskriminacije, kao krovni antidiskriminacijski zakon, također zabranjuje diskriminaciju.

Ukoliko poslodavac zbog trudnoće ili obaveza prema djetetu degradira konkretno trudnicu ili rodilju, zaposlenica može podnijeti zahtjev za povratak na prethodne poslove, a ako poslodavac ne udovolji tome, može ga tužiti.

Ako pak zaposlenica želi dokazati da je degradirana upravo zbog trudnoće ili zato što je postala majka, Ljubičić kaže da s obzirom da niti jedan poslodavac neće javno obznaniti da je degradirao zaposlenicu zbog tih razloga, ona u postupku sve može dokazati ispravama (medicinska dokumentacija i rješenja o korištenju prava i dr.), svjedocima, saslušanjem tužiteljice, vještačenje i uviđajem.

Ljubičić kaže kako je diskriminacija najčešće prikrivena i teško ju je otkriti, a suci/sutkinje nisu posebno educirani da sude u diskriminacijskim postupcima niti da primjenjuju pravnu stečevinu EU.

Kazne za poslodavce do 100.000 kuna

"S druge strane, poslodavci su u praksi s vremenom razvili različite više ili manje uspješne mehanizme kojima diskriminiraju trudnice i majke s malom djecom na tržištu rada (ugovori o radu na određeno vrijeme, česte promjene sistematizacije radnih mjesta, odbijanje zapošljavanja žena u fertilnom razdoblju itd.)", kazala je Ljubičić.

Ukoliko se dokaže da je poslodavac u roku od petnaest dana od dana prestanka trudnoće ili prestanka korištenja prava otkazao ugovor o radu trudnici, najveća kazna koju može dobiti je od 61.000,00 do 100.000,00 kuna.

Novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za isti prekršaj kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

Nadalje, novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kuna kaznit će se za teži prekršaj poslodavac (pravna osoba), ako radnika nakon proteka rodiljnog ne vrati i na poslove na kojima je radio prije korištenja tih prava. Novčanom kaznom od 4.000,00 do 6.000,00 kuna za isti prekršaj kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

Foto: Ženska fronta za radna i socijalna prava