Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju[1] koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine, pravo na starosnu mirovinu (u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2027.) ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža[2]. Od 2028. godine počinje period postepenog povećavanja starosnog praga za ulazak u mirovinu te će isti od 1. siječnja 2033. godine iznositi 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža[3]. Zakon iznimno uređuje da osiguranik – žena, 2019. godine može stupiti u starosnu mirovinu s 15 godina mirovinskog staža te 62 godine i 4 mjeseca života. Taj prag se postepeno povećava do 2026. godine kada će iznositi 64 godine i 8 mjeseci života[4].

Premda bi mirovina trebala biti vrijeme uživanja u plodovima vlastitog rada te vrijeme provedeno u društvu svojih najbližih, ipak činjenica pojave siromaštva u starosti, očuvanje egzistencije ili jednostavno poriv za aktivnim životom zahtijevaju od zakonodavca da uredi situacije u kojima bi umirovljenicima bilo moguće pokraj primanja mirovine i dalje privređivati za sebe i svoje najbliže .

Umirovljeniku koji se zaposli ili počne obavljati drugu djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje bit će obustavljena isplata mirovine[5].

Ipak, postoje situacije u kojima ne dolazi do obustave isplate mirovine. Jedna od njih je kada korisnik starosne mirovine nakon ostvarivanja uvjeta za starosnu mirovinu nastavi raditi na polovicu punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu. Druga situacija je kada osoba ostvari starosnu mirovinu (ili ju je ostvario do stupanja na snagu novog zakona) te se za vrijeme korištenja prava zaposli do polovice radnog vremena.

Zakon uređuje posebnu situaciju kada su u pitanju dugogodišnji osiguranici. Dugogodišnji osiguranicima ostvaruju pravo na starosnu mirovinu kada navrše 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Od 1. siječnja 2027. pravo na starosnu mirovinu po ovoj osnovi imat će osiguranik kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža osiguranja[6]. Vezano uz prethodno, mirovina se ne obustavlja dugogodišnjem osiguraniku ako nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu. Također umirovljenik koji već koristi prava na temelju dugogodišnjeg osiguranja može se zaposliti do polovice punog radnog vremena.

Mirovina se neće obustaviti niti korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja je ostvarena do stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju (1. 1. 2019. g.), te korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Umirovljenici koji obavljaju sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju samozapošljavanja i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, odnosno izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine, neće biti uskraćeni za istu. Mirovina se ne uskraćuje ni korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju.

Posebno se uređuje situacija korisnika starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiravanja koji se tijekom korištenja prava zaposle do polovice punog radnog vremena. Ista situacija se primjenjuje na prethodno navedene korisnike kada se zaposle s punim radnim vremenom. Zaključno, mirovina se ne obustavlja korisniku prijevremene starosne mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena[7].

Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema posebnom propisu koji uređuje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji prema tom propisu za vrijeme obavljanja dužnosti upravitelja braniteljske zadruge nije obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje, ne obustavlja se isplata mirovine niti se po toj osnovi ponovno određuje, kada poslove upravitelja zadruge obavlja bez plaće i naknade[8]. No korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti kojemu je ta mirovina prevedena u starosnu mirovinu, ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, obustavlja se isplata mirovine.

Zakon o obveznim odnosima[9] uređuje ugovor o djelu koji može biti osnova za obavljanje određenih poslova bez stupanja u radni odnos. Korisnici mirovinskog osiguranja koji obavljaju određene poslove koji nemaju karakter stalnosti, a koji se uglavnom sastoje u izvršenju nekog fizičkog ili intelektualnog rada određene količine i kakvoće, do određenog roka i uz određenu naknadu, uglavnom izvan prostorija naručitelja posla, ne gube pravo na isplatu svoje mirovine.

Za umirovljenike postoji posebna pogodnost kod obavljanja domaće radinosti ili dopunskog zanimanja. Osobi koja obavlja takve obrtničke djelatnosti izvan sustava PDV-a, također se ne obustavlja mirovina. Uvjet je da se pri obavljanju djelatnosti ne prijeđe visinu primitaka od 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini. Također, potrebno je ishoditi odobrenje za obavljanje djelatnosti od mjesno nadležnog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog ureda Grada Zagreba. Budući da se radi u umirovljenicima koji obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje, ne postoji obveza obveznog osiguranja[10].. Bez obzira na to, umirovljenici moraju ispunjavati obveze nametnute od strane Zakona o porezu na dohodak[11] glede plaćanja poreza. Plaća se paušalni iznos poreza po stopi od 12% na osnovicu od 12.750,00 kn godišnje, što iznosi 1.530,00 kn godišnje, uvećano za prirez[12].

Prema članku 100. ZOMO-a, ako ste kao korisnik starosne mirovine ostvarili staž osiguranja od najmanje jednu godinu po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi, može vam se odrediti nova mirovina prema ukupno navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i nakon ostvarivanja prava na prijašnju mirovinu, uz ispunjenje uvjeta za ostvarivanje prava na tu novu mirovinu.


Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*

Žerjavićeva 6/II, 10 000 Zagreb 
klinika@pravo.hr


*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.unizg.hr/

-------------------------------------------------------------

[1] Zakon o mirovinskom osiguranju, NN, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, dalje: ZOMO

[2] čl. 33. st. 1. ZOMO

[3] čl. 33. st. 2. i 3. ZOMO

[4] čl. 180. st. 1. ZOMO

[5] čl. 99. st. 1. ZOMO

[6] čl. 35. st. 1. i 2. ZOMO

[7] čl. 99. st. 2. ZOMO

[8] čl. 99. st. 3. ZOMO

[9] Zakon o obveznim odnosima, NN, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18

[10] čl. 10. st. 6. ZOMO

[11] Zakon o porezu na dohodak, NN, br. 115/16, 106/18

[12] čl. 82. st. 5. ZPDoh