Studentski rad karakterizira nereguliranost koja dovodi do toga da studenti rade za satnicu nižu od okvirne, već ionako niske, koju propisuju studentski centri, bez zaštite i uz gotovo nikakva radnička prava, na ugovore koji se produžuju svaki mjesec.

Kreće nova akademska godina. Što donosi studentima?

Početkom akademske godine sveučilišta traže novac za isplatu nameta poput upisnina ili školarina. Rok za plaćanje potonjeg varira od fakulteta do fakulteta (odmah pri upisima, do početka ispitnih rokova), kao i način plaćanja (u cijelosti; na rate uz poseban dokaz o nemogućnosti plaćanja; isključivo karticom na rate i slično). Već postavljanje uvjeta o načinu plaćanja predstavlja diskriminaciju za materijalno ugrožene studente. Također, teret nabave knjiga i posebne opreme - uniformi, obuće i dnevnika praćenja na Medicinskom fakultetu – pada isključivo na studente, odnosno njihove roditelje.

Kakvi su uvjeti i cijene studentskog smještaja?

Pravo na smještaj imaju samo redoviti studenti, a ne ostvaruju ga, bez obzira na materijalnu ugroženost, preko 40 tisuća izvanrednih studenata ni studenti sa ‘zaostacima’ u studiju. Trka za ECTS bodovima i forsiranje kriterija izvrsnosti kod natječaja za smještaj izgurali su financijsku potrebu u drugi plan. Zbog socijalno neosjetljivih kriterija i manjka smještajnih kapaciteta mnogo je studenata prisiljeno odabrati skupo podstanarstvo. Briga oko rješavanja stambenog pitanja mnogim studentima uzrokuje stres tokom cijele godine.

Kakvi su uvjeti zapošljavanja za studente?

Studentski rad karakterizira nereguliranost koja dovodi do toga da studenti rade za satnicu nižu od okvirne, već ionako niske, koju propisuju studentski centri, bez zaštite i uz gotovo nikakva radnička prava, na ugovore koji se produžuju svaki mjesec. Zbog neadekvatno opisanih poslova ponuđenih na stranicama studentskih centara prisiljeni su prihvaćati neizvjesne uvjete rada, što dovodi do obavljanja niza poslova zbijenih u jedno radno mjesto za mizernu satnicu. Činjenicu da su doprinosi koje poslodavac plaća za studenta niži nego za radnika zaposlenog preko ugovora o radu firme nerijetko zloupotrebljavaju i studentske ugovore koriste kao sredstvo izrabljivanja svojih radnika.

Čini se da je besplatno školovanje danas tek fraza?

Iluziju da u Hrvatskoj postoji besplatno obrazovanje razbijaju visoke školarine, cijene ECTS bodova i svih ostalih troškova. Podatak da 60 posto studenata participira u troškovima školovanja svjedoči o zamahu komercijalizacije školstva. Zahtjev za ostvarivanjem prava na studentski rad koji su početkom ove godine uputili izvanredni studenti govori nam da je studentima sve teže podnositi troškove školovanja. Mogućnost podmirivanja troškova smještaja i prehrane također utječe na pristup obrazovanju, a sve navedeno, uz nisku participaciju države putem stipendija i subvencija za pomoć studentima slabijeg socioekonomskog statusa, ukazuje na sve slabiju dostupnost visokog obrazovanja.


Razgovor vodila Mirna Jasić