Povodom skorog početka rada Etične banke – banke u vlasništvu svojih klijenata, predstavljamo vam razgovor s Goranom Jerasom, upraviteljem Zadruge za etično financiranje, u sklopu koje je pokrenuta inicijativa za osnivanjem banke. Intervju je izvorno objavljen u posljednjem broju časopisa Rad.



Što je ZEF, što je Etična banka, te kako su povezani?

Zadruga za etično financiranje je organizacija koja okuplja pojedince, poduzeća, udruge, jedinice lokalne samouprave i sindikate koji se udružuju s ciljem ostvarivanja zajedničkih interesa. S tim da je najviši cilj osnivanje vlastite banke na principima etičnog bankarstva. Zadruga sama po sebi ne može biti banka, pa smo odlučili napraviti zadrugu koja će biti vlasnik banke. Upravljanje zadrugom je propisano zakonom i međunarodnim zadružnim načelima, po principu 1 član 1 glas, znači ravnopravno i demokratski. Zadruga je i bitnija od banke, jer je ta koja okuplja ljude, koja ih povezuje, radi na tome da što više roba, usluga, znanja i ideja članovi međusobno razmjenjuju. Primjerice kada članu treba neka roba - onda je kupuje od člana zadruge, a ne od nekoga izvana. U sklopu zadruge zajednički bi se trebali razvijati projekti koji su u interesu svih članova, a banka je tu onda financijski servis, organizacija koja financijski prati i ulaže resurse u projekte od zajedničkog interesa.

Kakav je postupak učlanjivanja u zadrugu, tko sve može biti član, tko ne može?

Proces je tehnički vrlo jednostavan, ispuni se pristupnica na web stranici zadruge, potencijalnom članu se javi netko iz odbora za članstvo ili netko od ambasadora ZEF-a. Ako novi član ima preporuku dva postojeća člana, nakon provjere preporuka učlanjivanje ide automatski. Ako nema preporuke onda se organizira intervju u kojem upoznajemo novog člana, saznajemo čim se bavi, koja su njegova očekivanja od banke, koja su njegova znanja i kapaciteti koji mogu biti od koristi zadruzi. Nakon toga dolazi potvrda o prijemu u članstvo s uputama o uplati osnovnog članskog uloga koji iznosi 2500 kn za sve članove. Bitno je naglasiti da je to ulog, ne članarina, to je jednokratan ulog koji se unese u zadrugu i ako član više ne želi biti član zadruge taj mu se iznos vraća natrag. Članovi ne mogu biti, osim političkih stranaka i državnih institucija na državnoj razini i svi oni koji ne rade u skladu s načelima etičnog poslovanja, dakle ako imaju pravomoćne presude zbog financijskih malverzacija ili sličnih kaznenih djela, osobe za koje se zna da nisu poslovale pošteno, da su bile uključene u neke oblike prevara ili imaju izrazito lošu reputaciju u svojoj zajednici. Imali smo već slučajeva gdje su članovi pokušali postati kamatari osuđeni za financijske malverzacije. I oni su, naravno, odbijeni.

Kako će u praksi izgledati financiranje projekata, kako će se oni ocjenjivati? Koja je tu uloga samih članova zadruge - koliko će oni moći utjecati na to što će se financirati?

Banka kao institucija mora raditi po zakonu o kreditnim institucijama - sam proces odlučivanja o kreditima je striktno definiran zakonom i Etična banka mora u potpunosti poštivati tu proceduru. No etične banke, osim pokazatelja o financijskoj isplativosti i održivosti ulaganja koje moraju po zakonu provjeravati, imaju još i dodatne kriterije. Etične banke tako svaku investiciju procjenjuje na potpuno ravnopravnom nivou, uzimaju u obzir društveni učinak tog ulaganja: stvaranje nove vrijednosti, novih radnih mjesta te ekološki učinak, koji ne smije biti negativan. I tek kad su svi kriteriji (financijski, društveni i ekološki) pozitivni - etična banka odobrava financiranje. Što se tiče odlučivanja, ono se radi prema pravilima kreditiranja koja donose članovi, u skladu sa svim važećim zakonskim propisima. Konkretno odlučivanje i evaluacije projekata provode profesionalci, dakle stručnjaci koji su bankari. Specifičnost je etičnih banaka to da u slučaju da se projekt ne može financirati jer nije dovoljno dobro razrađen, to nije kraj priče, već se kroz zadrugu angažiraju resursi koji pomažu da se taj projekt doradi, prilagodi, izmijeni i unaprijedi do razine koja će biti spremna za financiranje. U procjeni samog društvenog učinka sudjeluju članovi koji su iz sektora na koji se odnosi konkretan projekt. Profesionalci koji donose odluke na operativnoj razini su podložni demokratskoj smjeni od strane članova u bilo kojem trenutku ako većina članova smatra da ne rade kvalitetno svoj posao. To je nekoliko mehanizama kontrole koji osiguravaju kvalitetnu razinu odluka o financiranju.

Mogu li kredit u Etičnoj banci zatražiti i subjekti koji nisu članovi ZEF-a?

Mi smo institucija koja je otvorena svima po jednakim uvjetima, ako naravno zadovoljavaju standarde etičnosti i adekvatnosti svojeg poslovanja. Da bismo zadržali tu kvalitetu članova i razinu povjerenja, korisnici Etične banke mogu biti samo članovi Zadruge za etično financiranje, zato jer je bitno da oni koji koriste usluge Etične banke doprinose i radu cjelokupnog tog sustava kroz svoje članstvo.

 
Kako će poslovati Etična banka, u što će usmjeriti financiranje, te zbog čega uopće potreba za takvom vrstom alternativnog financiranja?

Etična banka će raditi transparentno. Poslovanje će biti jeftinije, bez nepotrebnih naknada – za vođenje računa, održavanje računa, za internet bankarstvo i slično. Klijenti će pritom imati povoljniji pristup financiranju. Kamate u etičnim bankama su inače niže, u našoj će biti maksimalno 4%. Nema špekulacija, neće biti kredita s valutnim klauzulama, neće biti ulaganja viška imovine u razne investicijske fondove, nego isključivo u realne projekte zadrugara. Netko tko je uložio novce u Etičnu banku je time automatski podržao stvaranje novih radnih mjesta, nove proizvodnje, novih usluga i novih vrijednosti unutar lokalne zajednice.

Banke koje trenutno rade u Hrvatskoj ne zadovoljavaju potrebe građana i ne rade s ciljem razvijanja nacionalne i lokalne ekonomije. Banke upravljaju resursima države - sredstvima građana i poduzetnika - te potpuno autonomno svojom politikom kreditiranja odlučuju koji će se segmenti ekonomije i društva kreditirati, a koji neće. To je jedna velika moć koja omogućuje bankama da odlučuju hoće li će se ulagati u proizvodnju ili će se ulagati u uvoz, hoće li će se ulagati u šoping centre ili u tvornice, u ekološku ili u GMO-hranu, u obnovljive izvore energije ili u termo-elektrane. Cijeli taj niz odluka utječe na to kako će se ekonomija razvijati. Sada je 45% kreditnih sredstava plasirano u nenamjenske, potrošačke kredite građana. To znači da 45% novca koji banke plasiraju nije produktivno, odnosno ne stvara novu dodanu vrijednost, nego isključivo dug. Etična banka želi biti dio rješenja tog problema, banka koja će financirati razvoj i izbjegavati klasično potrošačko kreditiranje.


Intervju vodio Nikola Ptić 


Naslovna fotografija: Bojan Mrđenović