Danas je u Francuskoj započeo štrajk zdravstvenih radnika na nacionalnoj razini, prvi takvih razmjera od 1988. godine. U štrajk su stupili bolnički administratori, zdravstveni pomoćnici i njegovatelji, ali prije svega medicinske sestre, koje već mjesecima upozoravaju na drastičan pad radničkih prava unutar svoje profesije.

Zajedno s još dvadesetak udruga zdravstvenih radnika, sindikalne središnjice Force ouvrière (FO), CGT i Solidaires (SUD) pozvale su svoje članstvo u javnom i privatnom sektoru zdravstva na opću mobilizaciju i izlazak na ulice, a građane na pružanje podrške protestima medicinara. Kao razlog štrajka navedeni su općenito loši uvjeti rada, nepriznavanje beneficiranog radnog staža, preniske plaće za razinu odgovornosti koje podrazumijeva zanimanje medicinskih sestara te, u konačnici, apsolutno ignoriranje problema od strane nadležnog ministarstva. Ova pitanja, napomenuli su organizatori štrajka, posljedica su sve izraženije privatizacije zdravstvenog sustava u Francuskoj i mjere štednje koje je u sektoru provodi aktualna ministrica Marisol Touraine.

Međutim, još jedan razlog štrajka i popratnih prosvjeda je sve gore mentalno zdravlje samih medicinskih sestara i tehničara, koji se nalaze pod sve većim pritiskom zbog premalog broja stručnog kadra, pogotovo u bolnicama, što ih nerijetko dovodi do burn-outa i sveopće iscrpljenosti. Isto tako, stopa samoubojstava medicinskih sestara je značajno porasla unatrag par godina, zbog čega su početkom rujna medicinske sestre već prosvjedovale i tražile veću odgovornost nadležnih institucija. 

Jedna od medicinskih sestara uključenih u štrajk, Céline Laville, opisala je za portal Le Plus kako u praksi izgledaju razlozi zbog kojih je došlo do mobilizacije na razini države. “Danas teško pronalazim smisao u svom poslu. Svakodnevno se moram više posvećivati administrativnim zadacima nego njezi pacijenata.” Osim sve većeg udjela administracije u sestrinskim zadacima, Laville govori i o dotrajalom stanju bolničke infrastrukture, koja u njenom slučaju ne dopušta instalaciju klima uređaja – zbog čega otprilike pola od 33 pacijenta za koje je zadužena na odjelu boravak ljeti provodi na izrazito visokim temperaturama.

Fizički napor koji proizlazi iz rada u takvim uvjetima odražava se i na zdravlje samih medicinskih sestara, zbog čega one često rade bolesne. “Pitate se zašto ne uzmem bolovanje? Pa zato da ne ostavim kolegice na cjedilu! Jedno bolovanje u bolnici znači da jedna od nas ne može otići na zasluženi odmor ili da je zovu raditi za vrijeme tjednog odmora”, objašnjava Laville.

Konačno, prema ovoj medicinskoj sestri, radni tjedan koji za medicinske sestre često traje preko predviđenih 40 sati te najave otpuštanja preko 22 tisuće zdravstvenih radnika u javnom sektoru zdravstva kroz 2017. godinu, tjeraju medicinske sestre da konstantno preispituju odabir struke i mnoge dovode do ruba. Ipak, aktualna loša situacija ne znači da su se one spremne predati. “Želim opet vidjeti humanu stranu svoje struke. Ne želim više slušati o profitabilnosti i rezanju troškova u kontekstu zdravstva. Medicinska sam sestra i brinem se za ljude, ne za strojeve, ne radim u tvornici. Često se brinem za ljude koji su pri kraju života i kada je tako, želim imati vremena držati ih za ruku i povezati se s njima”, zaključila je Laville i naglasila da će upravo radi toga prosvjedovati ovog 8. studenoga.

 

Izvor naslovne fotografije: Franceinfo/Twitter 

av