Prosvjednici zahtijevaju hitnu intervenciju po pitanju klimatskih promjena, izbjegličke krize na Sredozemlju, izraelske agresije na Palestinu i šumskih požara u Amazoni. 

U francuskom gradu Hendeyu, 24. kolovoza tisuće ljudi izašlo je na ulice kako bi osudilo 45. samit G7 zemalja koji je istog dana započeo u gradu Biarritzu. Prosvjed su organizirale dvije krovne skupine, G7-EZ i Alternativa G7, koje su formirane od strane 50-tak antiglobalizacijskih skupina, ljevičarskih političkih stranaka i sindikata. Prema navodima organizatora, više od 15.000 ljudi sudjelovalo je u prosvjednom maršu. Prosvjednici su grupu G7 nazvali elitističkom te su optužili svjetske vođe za izazivanje nejednakosti, a tijekom prosvjeda pozvali su na hitnu intervenciju po pitanju klimatskih promjena, izbjegličke krize na Sredozemlju, izraelske agresije na Palestinu i šumskih požara u Amazoni.

Skupinu (G7) čine Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Države. Samit se nastavio do 26. kolovoza, a sudjelovale su delegacije zemalja članica kao i predstavnici Europske unije, Australije, Indije i Španjolske.

Prosvjednicima su se pridružili i Žuti prsluci i baskijski aktivisti, a okupili su se u gradu Bayonneu, otprilike 8 kilometara udaljenom od grada domaćina, jer je francuska vlada zabranila proteste u Biarritzu. Prema Ruptlyjevom izvješću, francuska policija prosvjednike je pokušala zaustaviti suzavcima i vodenim topovima. 

U svom pozivu na mobilizaciju protiv samita, skupina G7-EZ kaže;  “G7 okuplja sedam zapadnih ekonomskih sila i time uspostavlja hijerarhiju među zemljama svijeta: s jedne su strane udružene one s velikom moći, a s druge su strane sve ostale marginalizirane zemlje. Budući da ne posjeduje nikakav legitimitet, postojanje G7 osporavano je od njegovog osnutka. Podržavajući slobodnu trgovinu i mjere štednje, države G7 jedan su od uzroka što je socijalna nejednakost dosegla razmjere koji nisu zabilježeni posljednjih stotinjak godina. G7 samiti simbol su dominacije velikih sila Zapada i predano rade na zadovoljenju interesa kapitalističkog poretka, a ekonomske i financijske politike nametnute drugim zemljama donose se u okviru te predanosti.”.

Očekuje se da će samit G7 u 2019. godini biti od presudnog značaja za neka od globalnih pitanja, jer su na stolu otvorene mnoge karte, uključujući trgovinski rat Kine i SAD-a, kojeg predvodi Donald Trump, američka politika prema Iranu i trgovinski sporazum „Mercosour“ između EU, Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja.


S engleskog prevela: Petra Ivšić
Naslovla fotografija preuzeta sa stranice Altenatives G7 - 2009