Mreža emancipacije E-net i inicijativa neprofitnih medija organiziraju tribinu „U obrani slobode govora“ na kojoj će govoriti Veronika Rešković (Forum), Ana Brakus (Libela), Mašenjka Bacic (Stav), Luka Ostojić (Booksa), Andrea Milat (Bilten), Mislav Zitko (Filozofski fakultet), Tonči Kursar (Fakultet političkih znanosti) i Ivica Đikić (Novosti).

Na tribini su u fokusu prvi potezi nove Vlade "koji su naznačili „novu nacionalnu paradigmu“ kulturne i medijske politike predstavljaju ozbiljan napad na profesionalno novinarstvo, medijski pluralizam i ljudska prava. Neutemeljeno ukidanje stručnog povjerenstva za neprofitne medije u Ministarstvu kulture i najava ukidanja inače premalog sufinanciranja novinarskog rada pritom se pokušavaju prikazati kao reakcija kontroverznog ministra na „kontroverznost“ kritičkog i istraživačkog novinarstva", navvodi se u pozivu.

Tijek tribine: 

Veronika Rešković (Forum): "Bilo bi mi lakše da je tu ministar Hasanbegović, pa bih potrošila najviše minutu na ovo, ali sada ću pet. Kada je lani u svibnju Karamarko dao intervju Globusu u kojem je među ostalim rekao da bi društvena klima trebala biit "očišćena" ..., znali smo da nam se ne piše dobro. Novimenovani ministar Hasanbegović samo je izvršitelj toga, a prvi na redu su neprofitmni mediji.

U prvi plan su stavili novac, koji smo navodno dobili po stričevima i očevima. Naši novinari novinare vrlo dugo, i duže nego što postoji natječaj Ministarstva kulture, pa i duže nego što postoji hrvatska država. Naši novinari oblikovani su radom u značajnim medijima, najmanje nas je desetak dobilo nagrade HND-a.

Kada smo pokrenuli Forum, prvih pola godine radili smo bez kune. Svi pišemo na vlastitim kompjuterima i zovemo na vlastiti telefon.

Unatoč partizanskim uvjetima, novinarske teme ne trpe. Pišemo sa žarom, ponekad nas, istina, uhvati malodušnost. Na strani smo slabih, ne na strani moćnih. Na Forumu baratamo pojmovima koje Karamarko ne razumije i prezire - građani, građanska prava... Ne žele ih čuti ni Karamarko, ni Hasanbegović. Boje ih se, jer biti građanin znači biti subjekt, a ne biti objekt. Podsjećam ih da nisu slobodni strijelci, i da ih obavezuju zakoni i Ustav."

Luka Ostojić (Booksa) pričao je zašto su neprofitni mediji bitni za kulturu. Rekao je da su i oni komercijalni mediji koji su pratili kulturu, to prestali, te naglasio važnost neprofitnih medija upravo u tome da se ne 'zagubi' tema kulture.

"Pokušavamo popuniti tu rupu koja je nastala, informirati ljude o kulturi i dati mladim autorima prostor da se time bave", rekao je. "Neprofitni mediji imaju ulogu koja se ne može nadomjestiti, jer kultura nije profitabilna, pa je samo neprofitni obrađuju."


Smatra da je snalaženje neprofitnih medija na tržištu beznadno. "Prihodi bi se povećali samo kada bi se služili agresivnim PR-om i nastojali da kultura bude što šira, za što širu publiku, što je nemoguće." Naglasio je i da nije istina da su "lijevi" mediji "jahali za vrijeme lijeve vlade".

Mašenjka Bačić (Stav) rekla je da joj je jako žao što "smo danas ovdje, i bavimo se samima sobom. Mislim da se stvara atmosfera koja će dokinuti neka od građanskih, političkih i socijalnih ljudskih prava koja su mediji izborili. Svi smo dobili potpore zahvaljujući nekim kriterijima", rekla je, i dodala da profitabilni mediji često izokreću ili drugačije prikazuju te kriterije.

Ana Brakus (Libela) nazvala je prve poteze novog ministra kulture "institucionaliziranom voljom i željom za ukidanje prava medija."

Navela je važnost neproftinih medija u borbi za prava manjina, poput primjerice seksualnih.

"Dominantni mediji pravima tih skupina bave se premalo. Neprofitni mediji koji su trenutno pod napadom kanaliziraju glas tih manjina. Mediji o kojima ovdje danas govorimo ne mogu biti zaustavljeni ni na jedan način osim sustavnom manipulacijom informacijama, u čemu danas prednjači udruga U ime obitelji", rekla je i podsjetila na "žalosni referendum o braku".

"Jedini profit ostvarili su oni sami, očekujući da će svoj politički kapital unovčiti u formi saborskih plaća. U tome je sudjelovao i današnji ministar kulture", rekla je Brakus i podsjetila da se polako, ali sigurno radi i na ograničavanju već stečenih ženskih prava, poput onog na pobačaj.

"Abortus je već sada nadstandard", kaže Brakus, i objašnjava da ga se višom cijenom namjerno čini manje dostupnim. Ministar kulture je, kaže, zapravo samo postupio po planu nove Vlade. "Nije ministar Hasanbegović nikakva slučajnost. On, kao i sve druge osobe u Vladi, provodi Vladinu politiku", kazala je.

"Politika je ova Vlade namjerno kreiranje kaosa, namjerno kreiranje sukoba, namjerno ušutkavanje slobode i prava na drugačije mišljenje i drugačije življenje. Politika je ove vlade da se lomimo oko mrvica sa stola dok se odlučuje o našoj sudbini. Bilo nam je jasno da je ono što radimo aktivizam. To je uloga koji smo pristale imati", rekla je o Libeli.

"Naš pokret otpora nije nasilan i nije tako lako uništiv. Sloboda govora ne može se u potpunosti ugušiti nijednom institucijom, Vladom ili politikom. Vjerujemo da je drugačiji svijet moguć i želimo sudjelovati u njegovom stvaranju. Mi nismo nasilni, ali nismo niti lako uništivi. Ne mogu nas ugušiti, ne mogu ugušiti slobodu govora. Mi ovdje danas stajemo u njezinu obranu!'

Andrea Milat (Bilten) rekla je da ne misli da komercijalni mediji ne zaslužuju nikave olakšice, ali da je nedopustivo da se optužuje neprofitne medije da krše tržišnu utakmicu.

Aktivisti “nove nacionalne paradigme” počeli su svoj pohod u novu hrvatsku povijest ukidanjem sufinanciranja novinarskog rada i osnivanja novih neprofitnih medija iz 0,89 posto prihoda od igara na sreću. Iako ta - za rad dvadeset redakcija i 35 novinarskih istraživanja daleko premala - 3 milijuna i 97 tisuća kuna danas više nitko informiran ne smatra “finom lovom”, posebno ne u odnosu na npr. 125 milijuna državnih potpora samo jednom trgovačko-prehrambenom koncernu, kampanja protiv novinarstva i slobode govora svjesno je usmjerena na osjetljivost osiromašenih i s razlogom gnjevnih građana.

U napadu na nezavisno i kritičko novinarstvo u neprofitnim medijima svjesno se skriva da ta skromna tri milijuna iz neporeznih prihoda od igara na sreću - od kladionica, kasina i lutrije - predstavljaju najmanji dio potpora medijima. Iz ta tri milijuna se sufinancira novinarska proizvodnja u 20 medija koja je po opsegu ista barem trima dnevnim novinama, a po karakteru predstavlja jedino što je različito od njihove selekcije vijesti", kazala je Milat.

"Ukupni iznos koji je za 2015. godinu iz Fonda za pluralizam dodijeljen neprofitnim medijima iznosi milijun i 518 tisuća kuna, dok su komercijalni elektronički mediji dobili 29 milijuna i 504 tisuće kuna. Samo je zagrebačka televizija Z1, nedavno kažnjena za recidivistički govor mržnje, dobila 815 tisuća", dodala je.

Tonči Kursar (Fakultet političkih znanosti) bio je i u raspuštenom Povjerenstvu za neprofitne medije. Profesor Kursar govorio je o kriterijima Povjerenstva, te političkom fenomenu "nove desnice", koja je stigla i na hrvatsku scenu.

"Povjerenstvo je navodno naškodilo medijskom pluralizmu. Kriteriji su bili npr. doprinos pluralizmu, različitost kuta gledanja (...). Kriteriji su bili u javnoj raspravi, a ono za što nas se tereti jest da nismo uzeli u obzir "puku pluralnost", trebali smo valjda svakome tko se sjeti prijaviti dati državnu subvenciju".

Rekao je da su svi bili upoznati s kriterijima, a da je Povjerenstvo pokušavalo skupine koje nisu većina u društvu osloboditi i dati im mogućnost da se ravnopravnije postave pred tu većinu. O "novoj desnici" kaže da su to razrađeni mehanizmi kojima se društveno relevantni pojmovi kontroliraju, to jest kontrolira se njihovo značenje u društvu.

Mislav Žitko (Filozofski fakultet) rekao je da danas imamo novu političku situaciju, a to je da su se susrele mjere štednje s jedne, a konzervativna revolucija, odnosno kontra revolucija, s druge strane. Rekao je da ovdje nije samo riječ o neprofitnim medijima, nego o procesu koji je tek počeo, a to je da će se stvari redefinirati pod izlikom "potrebe da štedimo".

"Omogućit će se da snage u desnom krilu preuzmu kontrolu.", rekao je.

 Foto i izvještaj: N1 Hrvatska