Uber, kompanija koja je pomoću svoje mobilne aplikacije izgradila paralelni sistem taksi usluga i koja je najavila skorašnji ulazak na tržišta Hrvatske i Srbije, suočava se s valovima protesta, mjerama državnih službi i negativnim presudama na sudovima u nekoliko zemalja.

 

Podsjetimo, Uber je kompanija koja pomoću aplikacije na mobilnim telefonima spaja kupce taksi usluga s neregistriranim „taksi vozačima“, tj. običnim građanima koji imaju automobil i željni su ponuditi usluge prijevoza. Uber uzima proviziju za usluge posredovanja u sklapanju ovakvih transakcija.

 

Uberov biznis model naišao je na brojne kritike. Kritike se mogu svesti na tri osnovna tipa: a) ovakav je oblik taksi usluga nesiguran jer ne postoji regulacija vozila, b) on stvara nelojalnu i nereguliranu konkurenciju registriranim taksistima i c) on predstavlja jasan oblik eksploatacije vozača koji funkcioniraju kao „Uber taksisti“.

 

Bilten treću kritiku ukratko formulira na sljedeći način: „Iako na prvu izgleda da se radi o još jednoj simpatičnoj tehnološko-poslovnoj inovaciji pomoću koje se u ova teška krizna vremena može zaraditi dodatni novac, a da te pritom nitko ne nadgleda i da možeš raditi koliko želiš, radi se zapravo o poslovnom modelu čija je osnovna namjena zaobilaženje radnog zakonodavstva i intenziviranje eksploatacije. Primjerice, Uber može u svakom trenutku otkazati ugovor o partnerstvu ili u samom ugovoru sniziti cijene. Vozači su pritom zaduženi za održavanje vozila i svih popratnih troškova. Odnosno, Uber posluje kao taksi-kompanija koja je lišena ulaganja u logistiku i infrastrukturu, kao i izdvajanja za radnike, poput mirovinskog ili zdravstvenog koja jamči ugovor o radu, a o samoj redovitoj plaći da ne govorimo. U slučaju Ubera se ne radi o tome da svatko postaje mali poduzetnik koji se snalazi na tržištu sa svojim voznim i ljudskim kapitalom, već o potpunoj proletarizaciji radnika čiji je pristup sredstvima za preživljavanje diktiran surovim tržišnim uvjetima bez ikakvog oblika zaštite koji pružaju ugovor o radu i o njemu ovisni servisi socijalne države.“

 

Najveći protesti protiv Ubera odvijali su se u Francuskoj, gdje su taksisti organizirali demonstracije protiv kompanije i mnogi političari Uber nazvali „nelegalnom taksi službom“. Francuske peripetije Ubera završile su najavom kompanije da će 3.7.2015. godine suspendirati svoje aktivnosti u ovoj zemlji. Ovo je samo jedan u nizu od udara na „biznis model Uber“. Njemački su sudovi u veljači zabranili nelicencirane „car-sharing“ poslužitelje te propisali velike kazne za kršenje njemačkih transportnih zakona. U svibnju je talijansko sudstvo donijelo jednaku presudu, kako navodi Reuters.

 

Reuters izvještava da je Mexico City postao prvi grad u Latinskoj Americi koji je uveo regulacije za usluge Ubera i sličnih kompanija. Mexico City je uveo 1,5 % naknade na pojedinačnu vožnju, propisao je da svaki automobil mora vrijediti minimalno 200 000 pesosa (= US$ 12 674) i da vozači moraju imati godišnju dozvolu vršenja taksi usluga koja iznosi 1599 pesosa. Međutim, registrirani taksisti su izrazili svoje nezadovoljstvo zbog blagosti uvedene regulacije i najavili su daljnje proteste. Najveći ustupak prema Uberu učinjen je tako što se odustalo od ranije najavljene regulacije starosti vozila, tj. u planu je bilo da sva vozila Ubera i sličnih poslužitelja moraju biti stara maksimalno pet godina.

 

AFP izvještava kako je California Public Utilities Commision (regulatorna agencija za subjekte koji vrše poslove javnih usluga u Kaliforniji) 16.7.2015. godine Uberu uručila kaznu od 7,3 milijuna dolara jer ova kompanija nije dostavila sve tražene informacije o njezinim djelatnostima. To se prvenstveno odnosi na broj vozila koja su opremljena za prijevoz osoba s invaliditetom, broj usluga koje su vozači odbili i uzroke svih prometnih nesreća u kojima su sudjelovali vozači Ubera.

 

Treba također napomenuti indijski slučaj Ubera, koji odudara od gore navedenih primjera. Vlasti New Delhija su u prosincu 2014. godine zabranile poslovanje Ubera nakon inkriminacije jednog Uber vozača zbog čina silovanja. Međutim, tu su odluku u srpnju 2015. godine srušili indijski sudovi i otvorili vrata za ponovni ulazak Ubera na ovo tržište, kako izvještava Reuters.

Izvor naslovne fotografije: Emanuele@flickr pod licencom CC 2.0

 

 

 

zv