Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.


1. Što je stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i kad je uvedeno?

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa[1] je jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje[2]. Mjera SOR-a uvedena je krajem 2010. godine kako bi se nezaposlene mlade osobe uključile na tržište rada i tako stekle iskustvo u struci za koju su se školovale. Mjera je bila ograničena na mlade do 29 godina koji su bili obvezni položiti državni stručni ili majstorski ispit te su isključivo poslodavci u javnom i državnom sektoru mogli sklapati ugovore o SOR-u. Međutim, zbog gospodarske krize i visoke stope nezaposlenosti mladih, mjera SOR-a je 2012. godine proširena na privatni sektor te je trošak osposobljavanja počela snositi država. Te godine ukupan broj korisnika iznosio je 9.583[3]. U 2017. g. u mjeru SOR-a ukupno je bilo uključeno 25.649 osoba[4], a u 2016. g. 33.366 osoba[5]. Od početka 2019. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja novouključeno je 1109 osoba temeljem SOR-a. Ukupan broj aktivnih korisnika SOR-a do kraja travnja 2019. g. iznosio je 4871[6], od čega je 3785 korisnika iz prethodnih godina[7].

2. Tko može koristiti mjeru SOR-a?

Danas mjeru SOR-a mogu koristiti nezaposlene osobe do navršenih 30 godina života koje se u evidenciji nezaposlenih vode najmanje 30 dana i koje nemaju odgovarajuće radno iskustvo u stečenoj kvalifikaciji na srednjoškolskoj razini i razini visokog obrazovanja te koje nemaju više od 12 mjeseci staža u stečenoj kvalifikaciji odnosno evidentiranog staža ostvarenog po toj osnovi kod tuzemnog ili inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja, a bez obzira na razdoblje ukupno evidentiranog staža u mirovinskom osiguranju[8].

Također, poslodavac može sklopiti ugovor o SOR-u neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom, utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja[9].

Poslodavci mogu koristiti mjeru SOR-a ako su ispunili sljedeće uvjete:     
-  razradili su program stručnog osposobljavanja za polaznike;       
- osigurali su mentora za polaznike koji su obveznici polaganja stručnog ili majstorskog ispita, a koji ima odgovarajuće zanimanje, razinu obrazovanja ili radno iskustvo na poslovima koje će obavljati polaznik, te        
- ako su osigurali mentora za polaznike koji nisu obveznici polaganja stručnog ili majstorskog ispita, a koji obavlja poslove radnog mjesta na kojima će se polaznik osposobljavati[10].

3. Ugovor o SOR-u

Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa sklapa se u pisanom obliku te se može sklopiti u trajanju do 12 ili do 24 mjeseca. Naime, ugovor će se sklopiti u trajanju do 12 mjeseci za osobe koje su završile trogodišnje i četverogodišnje srednje obrazovanje, preddiplomski, diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij odnosno preddiplomski ili specijalistički diplomski stručni studij. S druge strane, ugovor o SOR-u u trajanju do 24 mjeseca može se sklopiti s osobama koje su završile trogodišnje srednje obrazovanje u programima obrazovanja za vezane obrte odnosno za osobe sa stručnim kvalifikacijama za koje je obavljanje posla uvjetovano članstvom u strukovnim udrugama osnovanim sukladno posebnom propisu[11].

Na osobu koja sklopi ugovor o SOR-u na odgovarajući način se primjenjuju propisi kojima se uređuje kojima se uređuje zaštita zdravlja i sigurnost na radu te opći propisi kojim se uređuju radni odnosi. Međutim, na osobe koje su sklopile ugovor o SOR-u neće se primjenjivati odredbe općeg propisa o radu koje se odnose na sklapanje ugovora o radu, plaću, naknadu plaće i prestanak ugovora o radu[12]. Dakle, korisnik sklapa ugovor o SOR-u u pisanom obliku te ima pravo na novčanu pomoć u visini minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, za dane provedene na SOR-u. Budući da se radi o dobrovoljnoj mjeri, moguć je prekid ugovornog odnosa, kako sporazumno, tako i jednostrano, o čemu je potrebno obavijestiti HZZ.

Osobi koja ima sklopljen ugovor o SOR-u ne može se naložiti prekovremeni rad, osim ako poslodavcu dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad[13]. Također, osobe na SOR-u ne mogu obavljati poslove u razdoblju između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro niti nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi[14].

4. Financiranje SOR-a

Osoba koja je polaznik SOR-a ima pravo na novčanu pomoć u visini minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, a koja za 2019. iznosi 3.000,00 kuna te ju isplaćuje HZZ[15]. Zahtjev za novčanu pomoć polaznik može podnijeti HZZ-u u roku od 30 dana od dana stjecanja statusa osiguranika mirovinskog osiguranja s osnove SOR-a[16]. Polaznik ostvaruje i pravo na naknadu troška polaganja stručnog ili majstorskog ispita, a koju također pokriva HZZ[17]. Zahtjev za naknadu troška polaganja stručnog ili majstorskog ispita polaznik može podnijeti HZZ-u roku od 30 dana od dana uplate troška polaganja, ako je ta obveza propisana posebnim propisom[18].

Pravo na novčanu pomoć i naknadu troška polaganja stručnog ili majstorskog ispita prestaje polazniku ako:

- zasnuje radni odnos; prekine SOR bez zasnivanja radnog odnosa;

- obavlja posao bez potvrde, ugovora odnosno rješenja na temelju kojeg radi;

- registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu ili stekne više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi;

- postane član zadruge ili upravitelj zadruge;

- postane predsjednik, član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator;

- registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva;

- započne obavljati domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu;

- postane poljoprivredni osiguranik po propisima o mirovinskom osiguranju, ili se zaposli prema posebnim propisima;

- ima utvrđenu opću nesposobnost za rad odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti prema propisima o mirovinskom osiguranju;

- ostvari pravo na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada, odnosno rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku brigu o novorođenom djetetu po posebnim propisima, ili

- ako stupi na izdržavanje kazne zatvora duže od tri mjeseca[19].

Poslodavcu se isplaćuje obvezni doprinos mirovinskom osiguranju u iznosu od 7.704,06 kn za 12 mjeseci, obvezni doprinos zdravstvenom osiguranju u iznosu od 6.356,28 kn za 12 mjeseci i trošak obrazovanja do 7.000,00 kn.



Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Žerjavićeva 6/II, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr

*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.unizg.hr/

-------------------------------------------------------------------------------------

[1]Dalje u tekstu: SOR

[2]Dalje u tekstu: HZZ

[3]Godišnjak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2012. g., http://staro.hzz.hr/UserDocsImages/HZZ_GODISNJAK_2012.pdf, str. 37.

[4]Godišnjak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2017. g.,  http://staro.hzz.hr/UserDocsImages/HZZ_Godisnjak_2017.pdf, str. 39.

[5]Godišnjak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2016. g.,  http://staro.hzz.hr/UserDocsImages/HZZ_Godisnjak_2016.pdf, str. 40.

[6]Mjesečni statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/content/stats/0419/stat-bilten-04-2019.pdf, str. 7.

[7]Mjesečni statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/content/stats/0419/stat-bilten-04-2019.pdf, str. 54.

[8]čl. 37. st. 2. Zakona o tržištu rada (NN, 118/18, dalje u tekstu: ZTR)

[9]čl. 38. st. 1. ZTR-a

[10]http://mjere.hr/mjere/prvo-radno-iskustvo-pripravnistvo/strucno-osposobljavanje-rad-bez-zasnivanja-radnog-odnosa/

[11]čl. 38. st. 2. ZTR-a

[12]čl. 40. st. 1. ZTR-a

[13]čl. 40. st. 2. ZTR-a

[14]čl. 40. st. 3. ZTR-a

[15]čl. 41. st. 1. ZTR-a

[16]čl. 41. st. 2. ZTR-a

[17]čl. 41. st. 1. ZTR-a

[18]čl. 41. st. 3. ZTR-a

[19]čl. 42. ZTR-a