Nekoliko stotina tisuća ljudi marširalao je kako bi stalo u obranu boraca za ljudska prava iz Kolumbije

U više od 100 gradova Kolumbije i u preko 30 gradova širom svijeta nekoliko stotina tisuća ljudi prosvjedovalo je kako bi stali u obranu socijalnih lidera i branitelja ljudskih prava u Kolumbiji. Akciju je inicirao pokret "Branimo mir" koji nastoji ukazati na dugogodišnji genocid nad tim grupama te nastoji pokazati koliko je kolumbijska nacionalna vlada ravnodušna i neaktivna u zaštiti navedenih grupa ljudi.

Kolumbijske organizacije za ljudska prava procjenjuju da je od 2016. godine izvršeno više od 800 atentata na socijalne vođe, branitelje ljudskih prava, kao i bivše borce „Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije“ (skraćeno FARC) i članove njihovih obitelji. Povrh svega, tisuće se uznemiravalo i prijetilo im se smrću, stotine su stavljene u zatvor zbog podmetnutih optužbi, a deseci su jedva preživjeli pokušaje atentata. U posljednjih godinu dana, snažno su potisnute masovne mobilizacije koje su provodili različiti socijalni pokreti otpora, što je između ostalog rezultiralo teškim ozljedama i smrtnim slučajevima.

Tko su žrtve?

Žrtve atentata većinom nisu vođe masa i kadrovi koji se organiziraju na nacionalnoj razini, nego na lokalnoj razini, čije organiziranje izravno prijeti ekonomskom i političkom modelu kontrole lokalne kolumbijske oligarhije koja često ima na raspolaganju paravojne i kriminalne grupe.

Na primjer, mnoge žrtve bile su promotori i sudionici programa poput „Nacionalnog programa za zamjenu nezakonitih usjeva“. Program je stvoren putem Havanskih mirovnih sporazuma između FARC-a i nacionalne vlade i nastoji pomoći malim poljoprivrednicima da prijeđu na održivu alternativu uzgoju koke i drugih nezakonitih kultura. Međutim, supstitucija usjeva predstavlja veliku opasnost za život paravojnih i kriminalnih skupina čija je središnja ekonomska aktivnost u trgovini drogom.

Ostale žrtve bile su podnositelji zahtjeva u programu povrata zemljišta, koji je kreiran 2011. godine putem Zakona o žrtvama i stvara mehanizam za vraćanje zemljišta žrtvama raseljavanja i nasilja. Kad se FARC demobilizirao 2016., teritorij koji su kontrolirali prepušten je sporu između oružanih skupina. Od tada, u mnogim je regijama došlo do reorganizacije navodno demobiliziranih paravojnih snaga i povećanja teritorijalnih sporova za kontrolu tih zemalja.

Starosjedilačke i afroameričke zajednice također su žestoko pogođene, kao i članovi Odbora za akciju zajednice, branitelji okoliša, organizatori gradskih zajednica i članovi organizacija za ljudska prava. Što se tiče bivših boraca FARC-a, posljednje procjene govore da je preko 127 bivših boraca ubijeno od potpisivanja Havanskog mirovnog sporazuma u studenom 2016. godine.

U mnogim slučajevima atentata, žrtve su zbog straha prethodno negirale prijetnje koje su primili od oružanih skupina, a nerijetko vlasti prijetnje ne shvaćaju ozbiljno ili, kad ih shvate ozbiljnije, zaštitni mehanizmi su bijedni i neadekvatni. Nedavno je u dijalogu s EFE-om, predsjednik Ivan Duque rekao da je "teško" zaštititi socijalne vođe.

Ubojstvo 34-godišnje Marije del Pilar Hurtado 21. lipnja pred očima njezinog 9-godišnjeg sina pokrenulo je kolumbijsko društvo. Hurtado je 1. lipnja zajedno s ostalim vođama zajednice označena kao vojni cilj u pamfletu koji su cirkulirale „Kolumbijske snage samoobrane Gaitanista“ (AGC), paravojna skupina koja djeluje u regiji. Dok je regionalna organizacija za zaštitu ljudskih prava upozoravala vlasti na pamflet, kolumbijske vlasti su tvrdile da je lažan. Samo 20 dana kasnije, Hurtado je ubijena ispred svoje kuće, a zaštitnik ljudskih prava koji je govorio o njenom ubojstvu bio je zbog upornih prijetnji smrću prisiljen pobjeći iz grada.

Kolumbijski društveni pokreti i organizacije kategorizirali su trenutnu situaciju kao humanitarnu krizu i prijetnju pravu na život te izgradnji mira u zemlji. Oni su tražili ne samo poboljšanje mjera zaštite, već i da vlada poduzme smislene korake kako bi došla do temeljnih uzroka iza sustavnog ubijanja onih koji se bore za promjene u Kolumbiji.

Platforma društvenog pokreta „Congreso de los Pueblos“ ili „Kongres naroda“ objavila je priopćenje o mobilizacijama. "Smrt prati sve one koji se s ruralnih područja i urbanih zajednica usuđuju suprotstaviti autoritarnom i elitističkom režimu koji je usmjeren na povećanje kapitala po cijenu života ljudi i prirode. Dostojanstvo najmilijih ugroženo je istrebljenjem društvenih pokreta, procesa i organizacija prijetnjama te kriminalizacijom legitimnog prava na prosvjede i pokušajima atentata na istaknute oponente. Megaprojekti koji otuđuju i premještaju milijune ne prestaju, a stigmatizacija boraca za ljudska i okolišna prava nikada nije bila veća.”, piše u priopćenju.

Izvor naslovne fotografije: na poveznici

 

S engleskog prevela: Petra Ivšić