Mediji su u engleskom govornom području natopljeni izrazima poput millennials, Generation Y ili Generation Z. To su izrazi koji označavaju generacije koje su svoje formativne godine proveli u 21. stoljeću, tj. relevantna dobna skupina od 15 do 24 ili 29 godina. Pored ovih termina, englesko govorno područje poznaje također termine digital natives (digitalni domoroci ili urođenici) i digital immigrants (digitalni imigranti). Izrazom „digitalni domoroci“ označavaju se osobe koje su svoje formativne godine proveli u digitalnom okruženju ili, preciznije rečeno, osobe kojima je korištenje računala, interneta i pametnih telefona dio materinskog jezika. Digitalni imigranti su pak osobe koje su odrastale u analognom dobu, odnosno svoje su formativne godine proveli u eri u kojoj su VHS ili ploče bili tehnološki vrhunac vremena, a tek su se posljedično morali učiti koristiti ili privikavati se na računala, internet, pametne telefone itd.

 

Shodno tome, 2013. godine američko sveučilište Georgia Tech i Međunarodna telekomunikacijska unija (International Telecommunication Union – agencija UN-a zadužena za praćenje i istraživanje globalnih pojava svih aspekata informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija) proveli su istraživanje o stvarnim udjelima digitalnih domorodaca u državama članicama UN-a.  Istraživanje je krenulo od pretpostavke da će buduća društva biti „visoko informatizirana“ i da udio digitalnih domorodaca unutar ukupne populacije može poslužiti kao prediktor budućeg prosperiteta danog društva. Zanimljivo je primijetiti da su u istraživanju ponovno iskočile činjenice o bitnim razlikama u razvoju država na globalnoj razini. Konzumirajući medije stekli biste dojam da su gotovo sve osobe između 15 i 24 godine starosti digitalni domoroci, međutim to bi bio iznimno jaki eurocentrični ili, bolje rečeno, zapadnocentrični pogled. Istraživanje je pokazalo da je samo 30% globalne kohorte osoba starih od 15 do 24 godine aktivno na internetu najmanje 5 godina. Nadalje, istraživanje je pokazalo da na planeti postoji oko 363 milijuna osoba koje zadovoljavaju uvjete da ih se nazove digitalnim domorocima. To je oko 5,2% globalne populacije od 7 milijardi ljudi.

 

Ako pogledamo udio digitalnih domorodaca među segmentom populacije starosti 15-24 godine u pojedinačnim državama, onda tu prednjači Republika Koreja u kojoj su 99,6% dobne skupine 15-24 digitalni domoroci. Te su brojke za SAD 95,6%, za Japan 99,5%, za Njemačku 94,2% itd. Međutim, istraživači s Georgia Techa uzeli su kao glavni kriterij udjel digitalnih domorodaca unutar cjelokupnog stanovništva i prema tome sastavili globalnu listu. Mi ćemo vam prezentirati samo 5 država koje se nalaze na vrhu, 5 država koje se nalaze na dnu i bivše jugoslavenske države. Cjelovitu listu možete pronaći ovdje. Kratica DD označava izraz  „digitalni domoroci“.

 

Pozicija

Država

DD/ukupna populacija

DD/populacija 15-24

Populacija 15-24/ukupna populacija

1.

Island

13,9%

95,9%

14,4%

2.

Novi Zeland

13,6%

94,8%

14,3%

3.

Rep. Koreja

13,5%

99,6%

13,5%

4.

Malezija

13,4%

74,5%

17,9%

5.

Litva

13,2%

92,7%

14,3%

 

 

 

 

176.

Dem.Rep. Kongo

0,3%

1,2%

20,4%

177.

Niger

0,2%

1,3%

18,5%

178.

Sijera Leone

0,2%

0,9%

19,5%

179.

Mijanmar

0,2%

0,9%

18,2%

180.

Istočni Timor

0,1%

0,6%

21,2%

 

 

 

 

41.

Slovenija

9,9%

92,3%

10,8%

42.

Makedonija

9,9%

67,5%

14,7%

48.

Hrvatska

9,6%

80,7%

11,9%

57.

Crna Gora

8,3%

60,1%

13,8%

58.

Srbija

8,3%

62,8%

13,2%

71.

BiH

7,2%

55,7%

13%

 

Medijski prostor mnogo bruji o ponašanju digitalnih domorodaca u radnom okruženju. Nerijetka su izvještavanja, tj­. donekle podizanje panike, od strane poslovnih časopisa u kojima se digitalne domoroce ili generaciju Y i Z označava kao lijene, svojeglave radnike, kao osobe koje inzistiraju na fleksibilnom radnom vremenu, kao osobe s kojima je nemoguće voditi biznis itd. Nerijetko možete naići i na svojevrsne „menadžerske self-help članke“ koji se uglavnom kreću oko teme „kako voditi firmu s generacijom Y“.  Postoji također i cijeli niz članaka i reportaža o samim digitalnim domorocima koji slave tzv. cloudwork. Tu možemo pridodati reportažu pod nazivom Virtualni nomadi u kojoj sretni digitalni domoroci ­­obznanjuju da preferiraju radne odnose u kojima rade što žele i koliko žele, te da drugačiji život ne mogu zamisliti. Najčešći cloudwork princip jest sljedeći: poslodavac na specijaliziranim internetskim stranicama ponudi oglas da mu je potrebno odraditi neki posao u određenom vremenu; na oglas mu se javlja neki od „slobodnih radnika“ i za određeni iznos obavlja ugovoreni posao. Postoje također varijante u kojima se nekoliko radnika javlja na isti oglas te nude vremenski rok i cijenu, a poslodavac onda odlučuje kome će dodijeliti posao, ovisno o predloženom vremenu i visini cijene usluge, tj. odrađenog posla.

 

Međutim, koliko ova slika odgovara stvarnim preferencijama digitalnih domorodaca? Istraživanje provedeno ove godine po narudžbi Deutsche Bank nudi zanimljive podatke za digitalne domoroce iz Njemačke. Gotovo se 70% njemačkih digitalnih domorodaca izjasnilo da je neprestano na internetu. Od njemačkih digitalnih domorodaca njih 67,4% se izjasnilo da su neprestano dostupni svojim kolegama i nadređenima, no samo ih je oko 20% spomenulo da takvu situaciju smatra stresnom. Međutim, oko dvije trećine upitanih iznijelo je stav da je online ili digitalni rad postao sve manje fleksibilnim.

 

Ove brojke možemo nadopuniti istraživanjima iz SAD-a. Suprotno često plasiranim analizama, ova su istraživanja pokazala da čak 70% digitalnih domorodaca preferira stabilne i sigurne poslove naspram internetske fleksibilnosti radnih odnosa. Štoviše, jedno istraživanje iz 2013. godine pokazalo je da čak 60% američkih digitalnih domorodaca preferira rad „licem u lice“ naspram internetske ili drugačije posredne komunikacije s kolegama i nadređenima na radnom mjestu. Još su zanimljiviji podaci da su američki digitalni domoroci „povoljan i lijep radni ambijent“ i „fleksibilnost radnih sati“ stavili na dno ljestvice njihovih preferencija u pogledu radnih uvjeta.

 

 

 

Izvor naslovne fotografije: Fundbox Blog

 

zv