Potpisani istraživači, nastavno osoblje, zaposlenici i alumni Europskog sveučilišnog instituta žele izraziti svoju zgranutost zbog tisuća poginulih na svojem putovanju prema Europi. Pozivamo Europsku uniju i države-članice da bez odlaganja djeluju u rješavanju ove humanitarne katastrofe, ali istovremeno prepoznajući potrebu za promjenom dugotrajnih politika Zapada na Bliskom istoku i u Africi, koje su izvor trenutačne krize. Na taj se način pridružujemo valu masovne solidarnosti koja se širi Europom i pozivamo države EU da hitnim i odlučnim mjerama odgovore na ovu krizu.

 

Već je sam opseg premještanja stanovništva šokantan – samo Sirijaca je oko četiri milijuna, od kojih je većina pobjegla u susjedne zemlje. Oni koji pokušavaju doseći Europu kopnom preko Turske i preko sjeverno-afričke obale, često bježe od nasilnog sukoba i njegovih dugoročnih posljedica: siromaštva, građanskog rata, uskraćivanja prava, tiranskih vlada. Vanjska i migracijska politika Europske Unije je navela tisuće ljudi da traže alternativne i opasne puteve ulaska u Europu. Prizori pretrpanih, tonućih brodica i utopljenih ljudi izbačenih na obalama Europe neodvojivi su od nehumanih političkih i pravnih okvira, koji onemogućuju njihovo spašavanje i integraciju u zemlje Europske unije.

 

Europa se ne može zamisliti izolirana od svojih odnosa s ostatkom svijeta. Jasno je da je slobodno kretanje unutar Šengenske zone zasnovano na učvršćivanju vanjskih granica. Kao uživatelji liberalne, demokratske Europe bez granica, presudno je da prepoznajemo da ovaj privilegij ne može postojati bez one druge, zatvorene, militarizirane i nasilne “Tvrđave Europa”. Dok je globalni Jug prisiljen prihvatiti uklanjanje granica za Zapadni kapital, istovremeno su suočeni s granicama za ljudska bića. Mi se protivimo vanjskim politikama vlada Zapada koje su, kratkoročno, uzročile premještanje milijuna stanovništva preko Bliskog istoka i Afrike, te dugoročno, stvorile političku nestabilnost i ekonomsku nerazvijenost. Uz sve to, dosadašnji odgovor na aktualni položaj stotina i tisuća izbjeglica bio je neadekvatan u najboljem, i katastrofalan u najgorem slučaju. Istovremeno, europske vlade pojačale su zastrašivačke i ksenofobne strategije koje onemogućavaju ikakvo drugačije percipiranje migracije, zasnovano radije na ljudskom dostojanstvu nego na ekonomskom iskorištavanju.

 

Za početak, izbjeglice bi trebale biti raspoređene pravičnije i jednakomjernije među državama-članicama. To znači migracijsku politiku na razini Europske unije, obvezujući države da prihvate izbjeglice, ovisno o bogatstvu i veličini. Prema trenutačnom nacrtu na dobrovoljnoj osnovi, prihvaćenom pri Europskoj komisiji u svibnju, vlade mogu sramotno izbjegavati svoju moralnu dužnost. To je dovelo do toga da neke zemlje predvode u pružanju utočišta, dok druge, poput Ujedinjenog Kraljevstva, nude samo represiju ili beznačajne i bezosjećajne izraze podrške. Prema nekim istraživanjima, više od dvije trećine Europljana bi poduprla zajedničku migracijsku politiku EU, čineći ovu ideju realističnim i ostvarivim kratkotrajnim odgovorom na objelodanjenu krizu.

 

Zbog svega ovoga europske države, kao i Europska unija u cjelini, moraju preuzeti odgovornost za svoj udio, sadašnji i povijesni, u neprekinutom razaranju ljudskih života u Africi i na Bliskom istoku. Mi zahtijevamo neposredan odgovor na trenutačnu krizu, kao i dugoročan politički projekt, koji nije utemeljen na međunarodnom huškanju na rat i financijskom izrabljivanju, već na prioritizaciji osnovnih potreba svih ljudskih bića.

 

Na temelju svega iznesenog, predlažemo skup konkretnih mjera za oslovljavanje kako humanitarne tako i političke krize:

 

1. Osigurati hranu, sklonište i medicinsku pomoć tisućama žena, muškaraca i djece koji trenutačno pristižu u Europu.

 

2. Zajedničku europsku politiku prihvaćanja izbjeglica na temelju bogatstva i veličine zemlje. Nacionalni egoizam ne može diktirati politiku EU.

 

3. Neposredan opoziv Dublinske regulacije prema kojoj su tražitelji azila prisilno deportirani na točku ulaza. Načelna politika bi trebala počivati na zajedničkoj odgovornosti između svih europskih subjekata.

 

4. Snažnu osudu svih činova ksenofobije, rasizma i nasilja na individualnoj, grupnoj i razini države. Posebno se obraćamo mađarskoj vlasti izravno im poručujući: “Gospodine Orban, srušite taj zid srama!” Naša Europa nije ograđena tvrđava!

 

5. Organiziranje međunarodne konferencije, pod pokroviteljstvom UN-a, kako bi se pokrenuo integrirani humanitarni i ekonomski program pomoći u zemljama podrijetla izbjeglica i susjednih područja, pozitivno diskriminirajući na temelju evidencija o ljudskim pravima u njih.

 

 

 

1. Diego Acosta

 

2. Siobhan Airey

 

3. Guy Aitchison

 

4. Daniela Alaattinoglu

 

5. Matteo Albanese

 

6. Xavi Alcalde

 

7. Hannah al-Hassan Ali

 

8. Francisco Alonso

 

9. Chiara Altafin

 

10. Argyrios Altiparmakis

 

11. Brais Alvarez-Pereira

 

12. Aurelie Andry

 

13. Albert Arcarons

 

14. Nicholas Barrett

 

15. Laura Bartolini

 

16. Emily Baughan

 

17. Margot Béal

 

18. María Inés Berniell

 

19. Federiga Bindi

 

20. Thibaud Boncourt

 

21. Oscar Lema Bouza

 

22. Dorit Brixius

 

23. Jelle Bruinsma

 

24. Luc Brunet

 

25. Anita Buhin

 

26. Kateryna Burkush

 

27. Reto Bürgisser

 

28. Pietro Castelli

 

29. Semih Çelik

 

30. Matteo Cernison

 

31. Anna Elizabeth Chadwick

 

32. Leiry Cornejo Chavez

 

33. Daniela Chironi

 

34. Lorenzo Cini

 

35. Miguel Serra Coelho

 

36. Iftah Cohen

 

37. Chiara Ludovica Comolli

 

38. Federica Copola

 

39. Guillemette Crouzet

 

40. Donagh Davis

 

41. François Delerue

 

42. Donatella Della Porta

 

43. Chares Demetriou

 

44. Koen Docter

 

45. David Do Paço

 

46. Alexis Drach

 

47. Eliska Drapalova

 

48. Vedran Duančić

 

49. Konstantinos Eleftheriadis

 

50. Miguel Palou Espinosa

 

51. Irene Otero Fernandez

 

52. Roel Frakking

 

53. Caterina Froio

 

54. Martín Portos García

 

55. Grigol Gegelia

 

56. Johanna Gereke

 

57. Theresa Gessler

 

58. Rosa Gilbert

 

59. Tommaso Giordani

 

60. Itzea Goicolea-Amiano

 

61. Alexander Golovlev

 

62. Christelle Gomis

 

63. Pablo Gracia

 

64. Ieva Grumbinaitė

 

65. Lola Guyot

 

66. Lucrecia Rubio Grundell

 

67. Caterina Francesca Guidi

 

68. Sandra Hagman

 

69. Bogumila Hall

 

70. Emily Hancox

 

71. Mari Torsdotter Hauge

 

72. John-Erik Hansson

 

73. Dónal Hassett

 

74. Florian Hertel

 

75. Masaaki Higashijima

 

76. Christine Hobden

 

77. Bram Hoonhout

 

78. Dr. Neil Howard

 

79. Pavlina Hubkova

 

80. Swen Hutter

 

81. Haakon Andreas Ikonomou

 

82. Ola Morris Innset

 

83. Johannes Jüde

 

84. Jennie Sejr Junghans

 

85. Kirsten Kamphuis

 

86. Anna Kandyla

 

87. Marianna Karttunen

 

88. Kateryna Kolesnyk

 

89. Hara Kouki

 

90. Johanne Kuebler

 

91. Katharina Kuffner

 

92. Matthijs Kuipers

 

93. Joldon Kutmanaliev

 

94. Joseph Lacey

 

95. Hugo Leal

 

96. Katharina Lenner

 

97. Ludvig Lundstedt

 

98. Sabrina Marchetti

 

99. Kimon Markatos

 

100. Bruno Andre Casal Nunes Martinho

 

101. Tiago (Manuel) Matos

 

102. Alfredo Mazzamauro

 

103. Patrick McDonagh

 

104. Liam McHugh-Russell

 

105. Mariana Mendes

 

106. Elie Michel

 

107. Chiara Milan

 

108. Ismay Milford

 

109. Debora Milito

 

110. Pierre Monforte

 

111. Mayo Fuster Morell

 

112. Jotte Mulder

 

113. Thuc Linh Nguyen Vu

 

114. Emma Ní Niatháin

 

115. Frank O’Connor

 

116. Didem Oral

 

117. Stefano Osella

 

118. Virginia Passalacqua

 

119. Marie Petersmann

 

120. Bilyana Petkova

 

121. Zane Rasnaca

 

122. Dieter Reinisch

 

123. Anna Subirats Ribas

 

124. Noelle Richardson

 

125. Marco Rizzi

 

126. Arturo Rodríguez

 

127. Jerome Roos

 

128. Julia Rone

 

129. Suzan Meryem Rosita

 

130. Jan Rybak

 

131. Julija Sardelić

 

132. Pablo Hernández Sau

 

133. Grazia Sciacchitano

 

134. Francesca Scrinzi

 

135. Frederico Ferreira da Silva

 

136. Nagwan Soliman

 

137. George Souvlis

 

138. Maja Spanu

 

139. Maria Luisa Stasi

 

140. Ivan Stefanovski

 

141. Elias Steinhilper

 

142. Olivia Arigho Stiles

 

143. Trond Ove Tøllefsen

 

144. Anna Triandafyllidou

 

145. Milla Vaha

 

146. Dimitri Van Der Meersche

 

147. Guido van Meersbergen

 

148. Saša Vejzagić

 

149. Ilaria Vianello

 

150. Markos Vogiatzoglou

 

151. Esther Wahlen

 

152. Solongo Wandan

 

153. Patrice Wangen

 

154. Manès Weisskircher

 

155. Karin Westerbeek

 

156. Raphaële Xenidis

 

157. Olga Yakushenko

 

158. Musab Younis

 

159. Lorenzo Zamponi

 

160. Uroš Zver