Radnička prava

Prosvjedna akcija: "TTIP je trojanski konj!"

06.05.2015 u 11:00 | Trg bana Josipa Jelačića, 10 000 Zagreb

*Interesi građana/ki i planete moraju biti ispred interesa korporacija!*



Zelena akcija/FoE Croatia Vas poziva na prosvjednu akciju protiv Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP) u srijedu 6.5.2015. godina u 11h na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu (kod fontane Manduševac). U suradnji s Friends of the Earth Europe dovest ćemo 8-metara visokog trojanskog konja koji simbolizira ovaj vrlo štetan ugovor. Akciji će se priključiti i ostale udruge i inicijative koje se bave ovom temom – GONG, Baza za radničku inicijativu i demokraciju (BRID) i Zaustavimo TTIP.

Dođite na akciju da poručimo kako je trgovinski sporazum između SAD-a i EU-a opasan posao koji stavlja interese korporacija ispred interesa društva, zdravlja i okoliša. Zajedno možemo spriječiti da ovaj ugovor naruši teško uspostavljene standarde zaštite ljudskih prava i okoliša te djelovati da ljudi i planeta budu na prvom mjestu, a ne profit.

Protivljene TTIP-u i CETA-i raste iz dana u dan, a borbu protiv ugovora podržale su i lokalne vlasti zemalja Europske unije poput Njemačke, Francuske i Austrije: http://bit.ly/1IrtRbn

Na akciji ćete moći potpisati i peticiju Europske građanke inicijative (ECI) koju je potpisalo već skoro dva milijuna građanki i građana: https://stop-ttip.org/

Turu trojanskog konja po Europi možete pratiti ovdje: http://bit.ly/1AycgHo

*****************************************************************
Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP) je najveći sporazum o slobodnoj trgovini u ljudskoj povijesti koji se od početka vodi u tajnosti što narušava same temeljne vrijednosti Europske unije – demokraciju i transparentnost. Deklarativna svrha ovog sporazuma jest povećati trgovinsku razmjenu između dvije najmoćnije privrede svijeta, SAD-a i EU, snižavanjem ili potpunim uklanjanjem carina, što bi navodno trebalo rezultirati novim gospodarskim zamahom, otvaranjem novih radnih mjesta i sl.

No njegov je stvarni cilj uklanjanje preostalih prepreka trgovini harmoniziranjem zakonodavstva, pri čemu će najvjerojatnije doći do deregulacije i snižavanja standarda na pet područja od ključne važnosti:

*hrana i poljoprivreda,
*zaštita okoliša,
*radno zakonodavstvo,
*financijska regulacija,
*zaštita podataka.

1. ISDS – PRIJETNJA DEMOKRACIJI
Jedan od najopasnijih elemenata ovih trgovinskih sporazuma je tzv. „rješavanje sporova između investitora i država“ (eng. investor-state dispute settlement - ISDS). ISDS je česta sastavnica međunarodnih investicijskih sporazuma koja stranim investitorima omogućava da, zaobilaženjem nacionalnih pravnih sustava, putem međunarodnog suda zatraže financijsku kompenzaciju od vlade neke države, ukoliko procijene da bi njihovi profiti i potencijali za investiranje mogli biti ugroženi izmjenama zakona i/ili politika u dotičnoj državi. Ovi privatni tribunali sastoje se od tri komercijalna odvjetnika koji odluke donose iza zatvorenih vrata.
Ukoliko država izgubi ISDS parnicu ili se uspije nagoditi, vlade mogu biti prisiljene platiti troškove postupka javnim novcem. Drugim riječima, ISDS mehanizam efektivno omogućava stranim investitorima da rizik investiranja prebace na čitavo društvo, tj. porezne obveznike. Čak i ukoliko tužba bude odbačena ili presuda bude „u korist države“, tribunal može podijeliti sudske troškove između dviju strana.
Istraživanje mreže Friends of the Earth Europe (FoEE) otkriva kako su europski porezni obveznici zbog ISDS-a u već postojećim međunarodnim trgovinskim sporazumima privatnim investitorima do sada isplatili barem 3,5 milijarde Eura. Ovaj će mehanizam sigurno biti još češće korišten ukoliko trgovinski sporazumi EU-a s Kanadom (CETA) i SAD-om (TTIP), koji su trenutno u fazi pregovora, budu potpisani u postojećem obliku.
Istraživanjem FoEE obuhvaćeno je 127 ISDS slučajeva povezanih s bilateralnim ugovorima o investiranju. S obzirom na tajnovitu prirodu arbitražnog postupka, podaci o iznosima koje su korporacije zatražile ili koji su im dodijeljeni, nisu dostupni u velikom broju slučajeva te prezentirani brojevi najvjerojatnije predstavljaju samo vrh sante leda.
Više: http://bit.ly/15Q74q6

Primjer Kanade i ISDS-a: http://bit.ly/1OIEImp

2. HRANA I POLJOPRIVREDA
Na području hrane i poljoprivrede, prilagođavanje europskih standarda, u pravilu znatno nižim američkim standardima, moglo bi rezultirati širenjem GMO-a europskim poljima, uvozom mesa tretiranog hormonima i drugim kemikalijama, kao i mesa dobivenog od kloniranih životinja, odobravanjem uporabe pesticida trenutno zabranjenih u EU te nižim standardima zaštite prava životinja. TTIP bi mogao imati negativnih posljedica i po lokalnu poljoprivrednu proizvodnju putem pravila o javnoj nabavi, pri čemu se na favoriziranje lokalnih proizvoda gleda kao na prepreku trgovini.
Dokumenti koji su procurili u javnost vezano uz nedavno završene trgovinske pregovore s Kanadom, a koje mnogi smatraju modelom za sporazum s SAD-om, pokazuju da je EU već pristala na suradnju s Kanadom po pitanju odobravanja niskih razina GMO kontaminacije u hrani i sjemenu. Osim toga, u javnost je dospjelo i pismo bivšeg šefa za sigurnost hrane u EU u kojem se pokazuje spremnost na povećanje uvoza GM uljane repice u sklopu trgovinskog sporazuma s Kanadom.
Europske građane, koji kontinuirano izražavaju svoje protivljenje GM hrani, od GM kontaminacije u uvoznoj hrani i sjemenu trenutno štiti EU politika “nulte tolerancije” prema GM kontaminaciji u uvoznoj hrani i sjemenu.
Ukoliko bude potpisan, TTIP će se u velikoj mjeri temeljiti na oslabljivanju sigurnosnih standarda i zakona koje je industrija ocijenila problematičnima. Američki pregovarači i industrijski lobisti pokušavaju progurati manje stroga pravila za uvoz GMO-a, tvrdeći da pravilo o “nultoj toleranciji” predstavlja prepreku trgovini te ima štetne posljedice po američke izvoznike.
Oni žele da EU odobri uvoz hrane i sjemena kontaminiranih GM sastojcima i to čak u slučajevima kada dotični GM materijal nije odobren kao siguran na teritoriju EU. To bi značilo da poljoprivrednici i građani ne bi znali sadrži li hrana ili sjeme koje kupuju GMO-e te bi mogli jesti neodobrene GM sastojke koji nisu prošli nikakve sigurnosne provjere.

3. FOSILNA GORIVA I KLIMATSKE PROMJENE
Situacija nije mnogo bolja ni na području fosilnih goriva i klimatskih promjena. Dokument koji je nedavno procurio u javnost razotkrio je nastojanja EU da olabavi američke restrikcije na izvoz sirove nafte i zemnog plina, omogućavajući time lakši uvoz ovih energenata na europsko tržište. Umjesto da svoje djelovanje usmjeri na povećanje energetske neovisnosti poticanjem razvoja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, EU bi ovakvim pregovaračkim pozicijama mogla doprinjeti povećanju isplativosti daljnje eksploatacije i trgovine fosilnim gorivima, pridonoseći time zaoštravanju globalnih klimatskih problema.
Više: http://bit.ly/TRhOOu

4. FINANCIJSKA DEREGULACIJA I RADNIČKA PRAVA
Unatoč obećanjima o novom gospodarskom procvatu koji će uslijediti nakon potpisivanja ovog sporazuma, predložena dodatna deregulacija financijskog sektora, kao i smanjivanje radničkih prava, mogli bi dovesti do pogoršanja trenutne ekonomske i socijalne krize.
Jedan od ciljeva TTIP-a je outsourcing radnih mjesta iz Europe u SAD koje imaju najslabije standarde i radnička prava općenito, što će dovesti do još veće nezaposlenosti u EU. Kapitalistički monopoli i korporacije vide TTIP kao odličnu mogućnost za daljnje outsourcanje proizvodnje tamo gdje je radna snaga jeftinija i gdje su radnička prava manja, u svrhu svojeg profita, a na štetu radnika i većine društva općenito. TTIP cilja na drastično srozavanje radničkih prava u Europi i to na razinu najnazadnijih američkih saveznih država gdje čak postoji i zakonski temelj za zabranu sindikalnog okupljanja.
Više:
http://bit.ly/1mDVqPm
http://bit.ly/1Kxddqb