Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić pojasnio je da referendumom traže izjašnjavanje građana za izmjenu Zakona o cestama kojim se zabranjuje davanje izgrađenih autocesta u koncesiju za javne usluge jer su strateški interes RH

 

Inicijativa "Ne dajmo naše autoceste" predala je danas predsjedniku Hrvatskog sabora Josipu Leki 530.853 prikupljenih potpisa te zahtjev za raspisivanje referenduma protiv monetizacije autocesta. Budući su oni imali 15 dana za prikupljanje potpisa, od Leke su tražili da i Sabor svoj dio posla provjere potpisa obavi u istom roku kako bi se referendum mogao raspisati istovremeno s predsjedničkim izborima u siječnju.

 

- Građani Hrvatske pokazali su ovolikim odazivom da nisu spremni na drugu privatizacijsku pljačku jer iskustva prve još uvijek trpimo. Ovaj puta za razliku od prve privatizacijske pljačke kada su akteri bili domaći heroji, sada imamo globalnu situaciju u kojoj jedan Goldman Sax se ovdje natječe, dakle osim domaćih sada imamo i internacionalne otimače – objasnio je Teodor Celakoski iz Udruga Pravo na grad. Dodaje kako građani ovime dokazuju da nisu spremni "dati naša zajednička javna dobra".

- Pokazuju da naša inicijativa ima smisla nastaviti djelovati budući da će u idućem koraku biti na udaru vode, šume, gospodarenje otpadom i drugi zajednički i javni resursi – pojašnjava Celakoski.

Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić pojasnio je da referendumom traže izjašnjavanje građana za izmjenu Zakona o cestama kojim se zabranjuje davanje izgrađenih autocesta u koncesiju za javne usluge jer su strateški interes RH.

- Onaj rok koji su oni nama dali za prikupljanje potpisa, mi njima taj rok dajemo za provjeru potpisa, jer provjera potpisa se vrši u puno humanijim uvjetima, a mi smo se potrudili da im ta provjera bude što lakša jer smo temeljito očistili i pregledali po nekoliko puta svaku knjigu i svaki potpis, i ako je falio bilo kakav podatak, mi smo ga eliminirali i nije ubrojen u ovaj broj. Idući zahtjev je da se referendum održi na dan predsjedničkih izbora, zasad je to 11. siječnja ako ne bude promjene jer ne želimo stvarati dodatni trošak – kaže Stanić te dodaje kako su provjerom morali izbrisati čak 30 tisuća nepotpunih potpisa. Svjesni su, dodaje Stanić, da je država u teškoj situaciji, sindikati su izvrgnuti strašnim pritiscima da se odriču božićnice, regresa, uskrsnica, da smanjuju plaće.

- Sindikati će i tu pokazati svoju visoku solidarnost, ali očekuju od vlade maksimalnu odgovornost i nema tog opravdanja i procedure koja se ne može promijeniti da se referendum održi 11. siječnja i da nemamo dodatne troškove – dodaje Stanić. Iako je svjestan da se Sabor ne mora pridržavati njihovih zahtjeva, naglašava da bi to ipak bila moralna obaveza visokih institucija.

- Mi razumijemo da je teško državu izvući iz krize, razumijemo da je problem tržište, sredstva, krediti i tu možemo imat razumijevanja za nekako dulje vrijeme, ali ovdje nema nikakvog razloga, ovo možemo sami, ukoliko fali nekoliko radnika koji će to fizički pregledati neka uzmu studente, to nije problem, građani ionako nemaju posla, neka ih zaposle jer ćemo na taj način višestruko uštediti sredstva da na isti dan održimo referendum i predsjedničke izbore – pojašnjava Stanić.

Predsjednik Sabora Josip Leko objasnio je predstavnicima inicijative da će procedura ići kao i dosada.

- Mi smo neke standarde utvrdili već dosada, ovo je mislim četvrti ili peti zahtjev za raspisivanje državnog referenduma i držat ćemo se toga. Sve je poznato – kazao je Leko dodavši kako ne može prejudicirati hoće se referendum održati zajedno s predsjedničkim izborima.

 

Stanić vjeruje da monetizacija ima više alternativa, refinanciranje dugova ili rješavanje dijela duga obveznicama.

- Svjesni smo da kompletan dug vjerojatno ne bi mogli pokriti prodajom obveznica, ali jedna kombinacija bi bila idelana, jer bi na taj način kroz obveznice mogli sudjelovati građani sa svojim sredstvima.. Sav zarađeni novac iz obveznica ostao bi u RH, a tako bi i mirovinski fondovi mogli daleko više uložiti jer ova priča kako ćemo spašavati mirovinske fondove kroz koncesiju zapravo je smokvin list i jedna velika obmana i prevara građana RH. Mirovinski fondovi bi tu sudjelovali sa nekih dva ili dva i pol milijuna kuna kada su u pitanju dionice, onda su njihove mogućnosti ulaganja puno više ograničene nego kada su u pitanju obveznice. Znači ukoliko želimo veće mirovine upravo su obveznice te koje će ih povećati i nitko ne brani mirovinskim fondovima da uloži u obveznice – zaključuje Stanić. Ukoliko dođe do odugovlačenja s raspisivanjem referenduma, inicijativa neće sjediti "skrštenih ruku".

- Opet ćemo učiniti sve ono što na legalan način možemo. Ne želimo ni dalje raditi ni štetu ni trošak bilo kome, nego ćemo legalnim sredstvima vršiti pritisak da se referendum dogodi na dan predsjedničkih izbora – naglašava Mijat Stanić.