U Republici Hrvatskoj radni odnosi regulirani su Zakonom o radu. Prema tom zakonu trudnice pripadaju kategoriji posebno zaštićenih radnica, a Ustav RH jamči pravo na rad, štiti prava trudnica i majčinstva. Osim hrvatskih zakona, Republika Hrvatska vezana je konvencijama koje je ratificirala na međunarodnoj razini kao i direktivama Europske Unije. No, unatoč brojnoj regulaciji koja štiti prava trudnica, u praksi postoji mnoštvo povreda prava i diskriminacija radnica na temelju trudnoće, poroda i materinstva. Tako često čitamo da je poslodavac odbio zaposliti ženu zbog trudnoće, otkazao joj ugovor o radu,  ponudio sklapanje izmijenjenog ugovora o radu po nepovoljnijim uvjetima ili je tražio podatke otrudnoći iako to po zakonu ne bi smio.

Zakon štiti trudnice i majke tako što propisuje da za vrijeme trudnoće, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili korištenja "trudničkih prava". Ista zakonska regulacija vrijedi i za one majke i trudnice zaposlene na pola radnog vremena, zatim za one koje rade na pola radnog vremena zbog pojačane brige i njege o djetetu ili zbog pojačane brige o djetetu s težim smetnjama u razvoju. Također, ovdje spadaju i one majke i trudnice na dopustu ili na pola radnog vremena zbog dojenja. Dakle, sve su one zakonom zaštićene u periodu trajanja ovih prava.

Nadalje, otkaz ugovora o radu je ništetan ako je poslodavac na dan davanja otkaza bio upoznat s time da je radnica trudna ili ga je ona o tome obavijestila i dostavila potvrdu od liječnika u roku od 15 dana nakon odluke o otkazu. Trudnoća je dakle okolnost zbog koje ugovor o radu ne može biti otkazan, a ako do otkaza dođe, on nije valjan i ne proizvodi nikakve pravne posljedice.

Međutim, radnici - trudnici može prestati ugovor o radu koji je sklopljen na određeno vrijeme istekom roka na koji je ugovor sklopljen neovisno o trudnoći. Naime, to se događa zato što je ugovor o radu na određeno vrijeme drugačije reguliran i kao takav ima drugačije posljedice na prava radnika, za razliku od ugovora koji je sklopljen na neodređeno vrijeme. Također, trudnica ne uživa zaštitu kod izvanrednog otkaza ugovora o radu. To se odnosi na situacije ako bi radnica – trudnica počinila neku osobito tešku povredu zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć. (Najčešći primjeri u praksi za osobito tešku povredu su: sukob radnika s poslodavcem; napad na čast i ugled poslodavca klevetom, uvredom i sl.; nesavjestan rad; određivanje i boravak radnika u pritvoru/istražnom zatvoru; kazneno djelo ili prekršaj i dr.). Trudnici će doći do prestanka ugovora o radu u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza kod likvidacije (prestanak potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga), u slučaju smrti poslodavca, prestanka obrta ex lege ili brisanja trgovca pojedinca iz registra.

Pravobraniteljica za djecu u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje i organizacijom civilnog društva Udruga RODA provela je istraživanje o položaju trudnica i majki s malom djecom na tržištu rada 2012. godine. Od 414 sudionica istraživanja koje su na tržištu rada doživjele jednu od dvije vrste istraživanih oblika spolne diskriminacije (temeljem trudnoće i temeljem svojih obveza prema djeci):

  1. 34,1% suočio se s neproduživanjem ugovora o radu. 

  2. 21,2% njih je dobilo otkaz, 

  3. 16,4% premješteno na lošije radno mjesto. 

Ono što posebno zabrinjava je broj žena koje smatraju da im poslodavac nije produžio ugovor o radu na određeno vrijeme zbog njihove trudnoće ili jer su brinule zamalu djecu - od 176 ispitanica, to misli njih 63,6%.Prikupljeni podaci ukazuju na to da je spolna diskriminacija žena vezana uz trudnoćuvrlo raširena na hrvatskom tržištu rada. Istraživanje je, također, pokazalo potrebu za podizanjem svijesti žena u pogledu zakonskih jamstava koja štite njihove interese na tržištu rada za vrijeme trudnoćete da poslodavci na hrvatskom tržištu rada najvećim dijelom ne poštuju zakonske obveze koje imaju prema trudnicama i ženama s malom djecom. Iako je poznato da Hrvatska inzistira na politici pronataliteta, čudi što je položaj trudnica na tržištu rada vrlo nepovoljan.

Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Žerjavićeva 6/II, 10 000 Zagreb 
klinika@pravo.hr

*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.unizg.hr/

Izvor naslovne fotografije: Pixabay

Pravna Klinika


Preporučite članak: