Izvršni urednik dvotjednika ‘Zarez’: Dugogodišnji trend pokazuje nam da se odobrena sredstva za medije u kulturi progresivno režu, neovisno o koaliciji na vlasti. Nastavak takve ‘potpore’ značio bi faktički ukidanje tiskanog ‘Zareza’

Nakon problema ovog proljeća, ponovno je upitan izlazak ‘Zareza’. Zašto dvotjednik ‘Zarez’ ne izlazi već mjesec dana?

Ponovila se ista priča kao prije osam mjeseci. Kad nam je Ministarstvo kulture uplatilo novac, platili smo tiskari stari dug i određeni predujam. Međutim, sada smo opet ušli u dug i tiskara nas ne želi tiskati dok nam sredstva ne sjednu na račun. Dakle dvobroj je spreman za tisak, pa trenutno čekamo Grad Zagreb da nam uplati odobrena sredstva za 2015. godinu, nakon što smo nedavno s njima potpisali ugovor.

Kako je nastao dug zbog kojeg vas tiskara ‘Slobodne Dalmacije’ ne želi štampati?

Sredstva od Ministarstva kulture smo dobili po ugovoru, a manji dio sredstava dobit ćemo kad, odnosno ako predamo valjano narativno i financijsko izvješće. To nam dosad nije predstavljalo problem jer su sredstva uvijek bila namjenski utrošena. No, ove godine trebamo po ugovoru objaviti 25 brojeva, što se s obzirom na kašnjenje od mjesec i pol čini veoma teško izvedivim. Grad Zagreb nam, pak, još nije uplatio sredstva za ovogodišnji program i navodno bi trebao svaki čas. Jednom kad Zagreb plati, opet krećemo s tiskom.

Dug je opet nastao dijelom zbog predviđenih troškova, a dijelom i zbog nepredviđenih problema oko kojih se trenutno vodi sudski spor s našom starom tiskarom ‘Novi list’ pa po zakonu to ne smijem komentirati. No, neovisno o tome, redoviti izlazak novina nije moguć unutar trenutnog sustava. Skromni prihodi prodaje ne mogu pokriti troškove redakcije ni tiska, odnosno pokrivaju tek pola godišnjih troškova tiska, a s ovom visinom potpore i kašnjenjem isplate javnih sredstava, ne možemo garantirati redovan izlazak u predviđenom dvotjednom ritmu. Već sada ‘Zarez’ uvelike počiva na neplaćenom radu, što je prilično apsurdno za jedan od najproduktivnijih kulturnih medija i jedan od dva tiskana medija za kulturu, a ne možemo očekivati i da nas tiskara tiska iz ljubavi prema kulturi. U tom nam je smislu potpuno jasna njihova odluka. Problem je, dakako, što ni dug prema njima neće biti pokriven ukoliko ne obavimo svoje obaveze, što je preduvjet za dobivanje posljednje tranše sredstava.

Posljednjih ste godina već imali ovakvih problema?

‘Zarez’ je u svojoj povijesti imao značajno veće dugove od trenutnog, ali izlazio je redovno u dvotjednom ritmu sve do ovog proljeća. Zašto je puklo baš ove godine? Nažalost, promijenio se i kontekst u kojem radimo. S jedne strane, tiskare su također u krizi, pa si ne mogu priuštiti gomilanje dugova. S druge strane, kriza je javnim tijelima postala izlika za smanjenje sredstava i poticanje medija (i kulturnih institucija općenito) da se ili prebace na tržište ili sami ugase. Stoga ne možemo računati na njihovu dobru volju.

Problem kulturnih medija općenito je što tržište u nas nije ni blizu dovoljno veliko ni razvijeno da bi podupiralo rad medija. Moguće rješenje je razvoj drugih, povezanih projekata kojima bismo ostvarili dodatnu potporu. Međutim, za to je potreban tim stalno zaposlenih profesionalaca, što si ‘Zarez’ opet ne može priuštiti. K tome, trenutno nam je izdavač još uvijek društvo s ograničenom odgovornošću, što znači da nismo neprofitni, a time nam se drastično smanjuje mogućnost apliciranja za većinu natječaja.

Kako će protekli izbori utjecati na vaše buduće financiranje i opstanak ‘Zareza’?

U ovom trenutku ne znamo tko će biti na vlasti, a čak i da znamo, nemamo pojma kakvu kulturnu politiku planiraju voditi vladajuće stranke (ako to uopće planiraju). Dugogodišnji trend pokazuje nam da se odobrena sredstva za medije u kulturi progresivno režu, neovisno o koaliciji na vlasti. Nastavak takve ‘potpore’ značio bi faktički ukidanje tiskanog ‘Zareza’. Dugoročna budućnost ‘Zareza mogla’ bi biti prelazak na web. Troškovi tiska su manji, no manje su i javne potpore. Pritom i dalje postoje rad autora i urednika, troškovi servera i održavanja stranice, radni troškovi… Ne treba se zavaravati i očekivati da će uklanjanjem jednog rashoda nestati svi problemi.

Hoćete li zatražiti pomoć?

Na našoj web stranici objavili smo priopćenje. Ovo proljeće smo se trudili proširiti vijest o našim problemima i zaista smo dobili veliku podršku kolega iz drugih medija, uključujući naše kolege iz Mreže emancipacije, e-net, kulturnih i akademskih radnika i drugih, te smo ipak nastavili s radom ohrabreni tom potporom. Međutim, ni osam mjeseci kasnije opet se nalazimo u istoj situaciji. I što ćemo sad? Svakih par mjeseci dizati galamu kako bismo mogli normalno nastaviti s redovnim radom do sljedećeg minusa? Ako imamo medij koji dobiva javnu potporu za svoj redovan rad, a ne može redovno raditi, onda nemamo anomaliju, nego sistemski problem. Stoga, uz neposredno pitanje sljedećeg tiskanog ‘Zareza’, trebamo svi skupa razmisliti o principima ovakvog sistema. Ne samo mi koji očito moramo promisliti kako nastaviti naš rad na financijski održiv način, nego i javne institucije koje financiraju naš rad, kao i naši kolege koji koriste javne potpore. Jer ako se ovakav trend nepromišljenog rezanja nastavi, ‘Zarezov’ problem neće biti slučaj, nego primjer općeg stanja.

Što se sve nalazi u broju koji čeka na izlazak?

Veći dio novog broja već smo objavili na webu pa pozivamo čitatelje da nas čitaju barem virtualno. Pripremili smo niz tekstova o tada aktualnim temama, ali koje (na sreću ili nažalost) nisu zastarjele. Imamo komentare katalonskih izbora koji su dobar uvod u skorašnje španjolske izbore, niz razgovora o izbjegličkoj krizi, blok tekstova o transrodnosti, razgovor sa znamenitim austrijskim filmskim autorom Peterom Tscherkasskym, temat o baltičkim književnicima koji su gostovali na Reviji malih književnosti, in memoriam o dirigentu Saši Britviću, kritike kazališnih predstava, izložbi, knjiga, filmova…

Veći broj tekstova je već dostupan na webu, no osobno mi je vrlo čudno klikati po novom broju, a ne listati ga. Ali dok imamo ovako entuzijastične i kvalitetne mlađe autore i urednike, kao i neke iskusnije kolege, kao sada u redakciji, ipak se čini da ‘Zarez’ ima budućnost.

Izvor naslovne fotografije: Portal Novosti, Jovica Drobnjak