Ovih se dana na medijskoj sceni pojavio novi časopis RAD., čiji je izdavač Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID). RAD. je prva domaća tiskovina koja će se primarno baviti temama iz područja rada te radnih i socijalnih prava s ciljem otvaranja prostora marginaliziranim odnosno nereprezentiranim organizacijama, skupinama i inicijativama. Prvi broj RAD.-a, za sada je dostupan isključivo u tiskanom izdanju u zagrebačkim klubovima i galerijama Booksa, Galerija Nova, Mama i KSFF, te po sindikalnim podružnicama, a najavljena je i skora objava PDF-a sa sadržajem prvog broja.

Radnička problematika u medijima je mahom neprepoznata, a kada ju se i obrađuje – to se uglavnom čini parcijalno te izvan povijesnog konteksta i globalnog tržišta rada. Zašto su teme rada i radništva u posljednja dva i pol desetljeća istisnute iz medija, tiskanih i elektroničkih?

Prvo da kažemo ono što se često zaboravlja: teme rada istisnute su iz medija i zato što su radnička prava istisnuta iz medija, novinari desetkovani, sindikati oslabljeni, zakoni deregulirani. Time je ujedno onemogućen organizirani otpor krupnom kapitalu koji danas diktira uređivačku politiku komercijalnih medija pa je sasvim jasno zašto se radnici u tim medijima prikazuju negativno ili, dapače, sustavno ignoriraju. Naravno, nestanak teme radništva kako iz medija tako i iz društva dio je dužeg političko-ekonomskog procesa koji je uključivao tranziciju i prilagođavanje tržišnoj privredi, a to je ujedno značilo i neprijateljski odnos prema onima koji su zahtijevali radnička prava ili propitivali ispravnost modela tržišnog diktata. Pritom, treba napomenuti da o tom fenomenu govorimo vrlo uopćeno, dok je sama reprezentacija radnika u medijima i društvu kompleksno pitanje koje zaslužuje da mu se posveti puno veća pažnja kako bi se ovi procesi dublje analizirali i kako bi se uostalom nešto iz njih i naučilo.

Kako će se distribuirati časopis RAD.?  Smatrate li da o distribuciji ponajviše ovisi odjek ove novine u redovima radništva?

Distribucijsku mrežu stvorili smo isključivo preko terenskog rada BRID-a i suradnje s različitim sindikatima, kao i udrugama civilnog društva. Upravo nam ovakva, raznovrsna i regionalno prokrvljena distribucijska mreža osigurava optimalnu iskoristivost tiskanih primjera, ali i širi medijski prostor van većih gradskih centara kojim smo često ograničeni.

Kako će fizička distribucija RAD.-a ići u velikoj mjeri preko sindikata s kojima smo surađivali, vjerujemo da ćemo imati priliku prezentirati časopis u širim sindikalnim krugovima pa ćemo učiniti sve da RAD. bude dostupan svim radnicima koji za njega iskažu interes.

Tekstovi će nedugo nakon izlaska biti dostupni na različitim prijateljskim portalima, naglasak ćemo staviti i na često puta zanemarene lokalne medije, a svi će se brojevi u PDF formatu nalaziti na stranici radnickaprava.org.


Na koju primarnu populaciju/publiku računa RAD.?

Primarna publika na koju RAD. računa su aktivni i progresivni sindikalisti s kojima smo surađivali zadnjih godina te sindikalno članstvo tih sindikata, kao i civilna scena u širem smislu – od samih članova različitih udruga civilnog društva do one populacije koja zalazi u klubove, institute i knjižnice u kojima će, osim u samim sindikatima, biti moguće pronaći primjerke RAD.-a.

Postoje li na domaćoj i regionalnoj sceni tiskovine bliske vašoj uređivačkoj i tematskoj koncepciji?

Teme vezane uz pitanja radnih prava u užem i širem smislu dolaskom krize postaju sve više zastupljene i u samim mainstream medijima (ostavimo na trenutak po strani intenciju ovih tiskovina i način prenošenja takvih vijesti), ali i u širokom dijapazonu nezavisnih glasila i portala. Ipak, jedan od razloga nastanka RAD.-a je upravo nedostatak ovakve vrste časopisa koji će na pristupačan način pokriti širok raspon radničkih tema obzirom da službena sindikalna glasila u velikoj mjeri pokrivaju isključivo akcije i događanja svojih sindikata, ne šireći sadržaj na sindikalni pokret u cjelini, a nedostaje i analiza društveno-političke situacije u zemlji i svijetu.

Zadnjih godina su se pojavili portali i novine koje djelomično pokrivaju one teme koje su dio naše uredničke koncepcije, samo možda na drugačiji način i u različitim formama ovisno o ciljanom čitateljstvu – riječ je prvenstveno o hrvatskom portalu Bilten i srpskom Mašina, kao i hrvatskom izdanju Le Monde Diplomatiquea te tjedniku Novosti.

Tko su najuži članovi redakcije RAD.-a i koje su njihove zadaće unutar tima?

Članovi redakcije RAD.-a su Mario Kikaš, Vedrana Bibić, Jelena Miloš, Ana Vračar, Nikola Ptić, Iva Marčetić i Igor Lasić, mahom aktivni članovi BRID-a te drugovi s kojima smo surađivali u nebrojenim platformama i inicijativama. Riječ je o (relativno) mladim ljudima koji su svoj zanat ispekli prvenstveno u okviru aktivističkog i terenskog rada, ali koji se u isto vrijeme krenuli baviti novinarskim i istraživačkim radom.

Svi članovi redakcije su ravnopravni, odnosno sudjeluju u biranju glavnih tema, predlažu tekstove i autore, komentiraju pristigle materijale i pišu autorske tekstove. Naravno, glavni urednik na kraju sabire sve prijedloge i komentare pa prema prethodnim dogovorima s uredništvom oblikuje broj.


Na koji način će se radnici i radnice uključiti u stvaranje časopisa RAD.?

Radnice i radnici uključili su se u stvaranje časopisa još u prvoj fazi jer su teme RAD.-a usko vezane uz terenski rad i aktualnu situaciju na polju radnih prava – situacija na terenu zapravo diktira i definira smjer samog časopisa. Uz to, nakon distribucije prvog broja, organizirat ćemo fokus grupe u kojima će  radnici i sindikalisti, ali i dio aktivista i aktivistkinja iz udruga civilnog društva imati prilike reagirati na sadržaj i dati konkretne prijedloge. Ovakvim pristupom, osim poboljšanja samog časopisa i aktivnog uključivanja publike u samo koncipiranje časopisa, želimo potaknuti raspravu na razini baze, ali i doprinijeti osnaživanju navedenih aktera za sudjelovanje u drugim relevantnim javnim raspravama.

Spomenuli ste da će dio sadržaja časopisa nastajati kao rezultat terenskog rada BRID-a. Broj pitanja i problema ('gordijskih čvorova') iz svijeta radništva i radničkih prava svakim danom se množi, pogotovo nakon prošlogodišnjeg izglasavanja aktualnog ZOR-a.  Pretpostavljam da uredništvu nije jednostavno odrediti prioritete za prva tri broja RAD.-a. Kojim kriterijima ćete se pritom najviše voditi?

Nije se jednostavno, pogotovo kada je riječ o prvom broju, uže orijentirati na pojedine teme kada želite obuhvatiti što širi raspon aktualnih priča, a opet ih artikulirano povezati. Ipak, prethodno razdoblje obilježila je inicijativa prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma protiv davanja autocesta u koncesiju pa smo prvi temat posvetili upravo suradnji sindikata i udruga civilnog društva i mogućnostima daljnjeg zajedničkog angažmana. Terenski rad i dalje će nam biti prioritet za definiranje sadržaja, ali on će ujedno biti praćen istraživačkim te kritičkim pristupom radu koji smatramo nužnim za bilo kakvu ozbiljniju, analitičku, obradu teme.