Ususret parlamentarnim izborima dajemo prostor sindikalistima da progovore o svojim zahtjevima prema budućoj Vladi vezano uz položaj radnika, radno zakonodavstvo i odnos prema sindikatima. Ovaj put razgovaramo s Domagojem Ferdebarom, glavnim tajnikom Sindikata graditeljstva Hrvatske.

Svoje zahtjeve prema političkim strankama predstavili smo 18. lipnja, zajednički kao SSSH. Kriza u kojoj se nalazimo nam je pokazala da trenutni sustav nije održiv i da je vrijeme za novi smjer društvenog i ekonomskog razvoja koji će biti socijalno pravedniji, a istovremeno će adresirati problem ekološke održivosti. Smatramo da ta promjena mora početi s povećanjem kvalitete radnih i životnih uvjeta ljudi.

Vezano za sektor graditeljstva kojeg predstavljam, Sindikat graditeljstva Hrvatske i HUP - udruga poslodavaca graditeljstva od 1996. godine vode socijalni dijalog i sklapaju Kolektivni ugovor za graditeljstvo (KUG). KUG-om su ugovorene plaće, dodaci na plaću i ostala materijalna prava, radno vrijeme, zaštita na radu i dr. S obzirom da su se na ovaj način sindikat i poslodavci dogovorili oko uvjeta rada ta prava iz KUG-a ima svaki radnik u graditeljstvu u Hrvatskoj.

Ono što nedostaje je uloga trećeg socijalnog partnera - države, koja u 24 godine nije bila zainteresirana sudjelovati u nadzoru primjene KUG-a, posebno plaća. Primjerice - školovani radnik s iskustvom, tesar, strojar, zidar, armirač, inženjer imaju ugovorene plaće po grupama složenosti poslova i ne mogu biti prijavljeni na minimalnu plaću. No inspekcija rada i dalje prati samo isplatu minimalne plaće, a ne one ugovorene kolektivnim ugovorom.

Cilj nam je da se u Hrvatskoj primjena sektorskih kolektivnih ugovora počne nadzirati, SGH je već ponudio i model u kojem bi sindikalni predstavnici bili potpora inspekciji rada kada bi dobili ovlast nadzora primjene KUG-a kod poslodavaca u graditeljstvu koji su obvezni primjenjivati KUG.

Bez funkcionalnog nadzora i dalje imamo oko deset tisuća građevinskih radnika prijavljenih na minimalnu plaću, a ostatak plaće isplaćuje se na ruke, jer svima je jasno da danas u Hrvatskoj nijedan građevinski radnik ne radi za minimalnu plaću.

Druga velika tema je stvarna evidencija radnog vremena, jer mnogi rade puno više od maksimalnih 250 prekovremenih sati godišnje a da za svoj rad nisu plaćeni.


Preporučite članak: