Grupa lijevog krila Europskog parlamenta GUE/NGL početkom travnja održala je godišnji sastanak s organizacijama civilnog društva na temu lokalnih inicijativa usmjerenih protiv politika rezanja i mjera štednje te grassroots odgovora na humanitarno-migrantsku krizu. Među organizacijama koje su sudjelovale na sastanku bili su Levi Samit Srbije, makedonska Solidarnost i Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID). Sastanak organizacija i članova Europskog parlamenta bio je popraćen konferencijom na kojoj su sudjelovali predstavnici lijevih političkih inicijativa s razine lokalnih samouprava i općina.

Na panelu „Otpor i alternative mjerama štednje na lokalnoj razini“ govornici iz različitih zemalja Europske unije usporedili su vlastita iskustva u grassroots i političkoj borbi, ne bi li iz različitih iskustava izvukli zajednička ishodišta za podizanje borbe na višu, institucionalnu razinu. Na tom su tragu govornici iz Francuske, Belgije, Portugala, Španjolske i Grčke govorili o metodama senzibilizacije, organizacije i mobilizacije građana, a koji uključuju uvođenje participativnih budžeta, poticanje socijalnog poduzetništva te donošenje propisa u domeni radnih odnosa na lokalnoj razini, koji se odmiču od prevladavajućih trendova destandardizacije, fleksibilizacije i povećanje redovnog radnog vremena.

Primjeri poput rada Radničke stranke Belgije (PTB) u gradu Charleroisu, kojega je predstavila općinska zastupnica Sofie Merckx, a koji je doveo do većeg interesa građana za sudjelovanje na općinskim skupštinama i očuvanja socijalnih servisa u bivšem industrijskom centru, pokazali su kako unatoč pritiscima usmjerenim na provođenje mjera štednje neformalne i/ili naoko nejake političke inicijative mogu predstaviti ozbiljno mjesto otpora nametanju mjera štednje. Slično se pokazalo i u zemljama Južne Europe, koje se najčešće spominju u kontekstu ekonomske krize i nestabilnosti.

Da je otpor u tim državama posebno jak u svojim su izlaganjima pokazali načelnik portugalske općine Seixal, Joaquim Santos, i gradonačelnik Pamplone, Joseba Asiron Saez, koji su govorili o konkretnim primjerima otpora iz svojih sredina. Santos je tako govorio o specifičnosti općine iz koje dolazi, a u kojoj savjet lijeve orijentacije djeluje još od 1974. godine. Nastavljajući se na tradiciju socijalne osviještenosti, u Seixalu je tako 2013. donesen niz lokalnih propisa koji su spriječili povećanje tjednog radnog vremena komunalnih radnika sa 35 na 40 sati bez povećanja plaće. S druge strane, primjer Pamplone pokazao je kako se generalna erozija sredstava namijenjenih socijalnim servisima i održavanju zajedničkih dobara u nekim slučajevima uspješno adresiraju mjerama poput progresivnog prireza, ali i inzistiranjem na uvođenju ekološki i socijalno osviještenih elemenata u ugovore koje općine potpisuju s pružateljima komunalnih usluga.

Uspješne prakse koje potječu iz borbe protiv mjera štednje kasnije su se dovele u kontekst humanitarne migrantske krize. Za razliku od službenih politika većine zemalja članica EU, sudionici konferencije izrazili su želju i spremnost da kroz uhodane kanale pružanja pomoći, poput postojećih društvenih centara i mreža, u lokalne zajednice uključe migrante i izbjeglice koji pristižu s Bliskog Istoka. Međutim, unatoč tome što se na ovoj razini složilo da je dobrodošlica jedini prihvatljivi odgovor na humanitarnu krizu, ostalo je otvoreno pitanje hoće li i u kojoj mjeri europske institucije drugih razina pristati na tu vrstu rješenja – podjednako kao što je slučaj s alternativama za mjere štednje i politike rezanja.

 

Izvor naslovne fotografije: pandeia.eu

av