Nedavno se na internetu pojavila stranica 'Rad po mjeri čovjeka' na kojoj se radnici/e mogu informirati o osnovnim pravima, što je u kontekstu COVID-19 i krize postalo još važnije nego prije. Tim povodom razgovarali smo sa Sunčicom Brnardić, savjetnicom za socijalno i radno pravo Saveza samostalnih sindikata koji je pokrenuo stranicu.


Zašto ste odlučili pokrenuti web stranicu Rad po mjeri čovjeka i što s njom želite postići?

Prije dvije godine Savez samostalnih sindikata Hrvatske krenuo je s promoviranjem koncepta 'Rad po mjeri čovjeka' kojim smo željeli osvijestiti koje su to dimenzije koji neki posao čine dobrim poslom, kao i da svaki posao može i mora zadovoljavati te dimenzije. Web stranica radpomjeri.eu, uz predstavljanje ovog koncepta, posvećena je informiranju i osvješćivanju radnika o njihovim pravima. Tako smo pripremili kratki vodič kroz prava na radu kao i posebnu sekciju o primjeni radnog prava u kontekstu pandemije COVID-19.

Nedostatak resursa o radničkim pravima i informiranja o njima je ozbiljan problem i stranica Rad po mjeri čovjeka svakako nastoji popuniti tu prazninu, no ono na što smo doista htjeli staviti naglasak je da sama informacija često nije dovoljna ako nemate znanja, pomoć i infrastrukturu da ta prava štitite i općenito zastupate svoje interese pred poslodavcem. Zato je veliki dio stranice posvećen sindikalnom organiziranju i, možemo to tako slobodno reći, njegovom demistificiranju. Nastojimo potaknuti ljude da iskoriste svoje ljudsko i zakonsko pravo na sindikalno organiziranje i zajedno s nama promijene svoje uvjete rada za svoje i opće dobro, ali i dati neke osnovne odgovore i podršku kako to napraviti.

Na koje je najveće probleme radnog zakonodavstva s kojima se radnici u RH susreću ukazala pandemija Covida-19? Kako se nosite s njima?

Pandemija nije toliko razotkrila probleme u radnom zakonodavstvu, koliko razliku u položaju između sindikalno organiziranih i neorganiziranih radnika. Kod poslodavaca kod kojih djeluje sindikat u pravilu nije ni došlo do većih problema ili kršenja prava, a i u tim slučajevima smo mogli i jesmo reagirali te ih u pravilu uspjeli spriječiti, nekad i pod prijetnjom pokretanja sudskog spora. Mjere zaštite na radu te druge promjene, uključujući i one koje su se odnosile na eventualna umanjenja prava iz kolektivnih ugovora rješavali smo u pregovoru i dogovoru s poslodavcem. Međutim, javljali su nam se i radnici koji nisu članovi sindikata, što je bio i jedan od direktnih povoda za izradu weba Rad po mjeri čovjeka.

Najčešća pitanja ticala su se nezakonitog obračuna i isplate manje plaće (pogotovo u kontekstu Vladinih potpora), i 'oduzimanja' godišnjih odmora, čini se bez poštivanja zakonom propisane procedure. Ovdje se radilo o problemima u kojima je radnicima bila potreba stručna pomoć i savjetovanje, ali, još važnije, o problemima do kojih možda ne bi došlo da je radnik imao zaštitu sindikata koji je pratio situaciju i mogao na vrijeme reagirati.

Često smo mogli čuti izjavu ' kriza je prilika' - prema onome što vidimo, poslodavci su tu premisu shvatili ozbiljno te krizu koriste kako bi zahtijevali dodatne ustupke na uštrb radnika. Može li se ova kriza iskoristiti za poboljšanje položaja radnika u RH? Koja je uloga sindikata u tome, te kako se 'Rad po mjeri čovjeka uklapa u to?

Treba razumjeti da se poslodavci u situaciji krize ponašaju racionalno u obrani svojih interesa te je naša želja da se i radnici počnu racionalno organizirati u obrani svojih. To prvenstveno znači organiziranje na radnom mjestu – vaša prava i interesi ovise o tome kako svakodnevno uređujete odnose s poslodavcem, a ne (nužno) kakvi su zakoni. Vidjeli smo da su poslodavačke udruge pokušale iskoristiti priliku i odmah počele zagovarati izmjene Zakona radu na način da se potpuno obespravi radnička, odnosno sindikalna strana, što smo uspjeli i spriječiti.

No kriza je prilika i za radnike – prilika da osvijeste svoje interese i snagu koju mogu dobiti ako se kolektivno organiziraju. Sindikalno organiziranje u pravilu počinje zato što radnici imaju neki problem koji žele zajednički pokušati riješiti. Dakle, ako sad nije vrijeme za to, ne znam kad će biti.

 

 


Preporučite članak: