Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Jedna od posljedica pandemije korona virusa bila je reorganizacija rada zbog koje su se znatno proširili rad na daljinu i rad na izdvojenom mjestu što je potaknulo izmjene radnog zakonodavstva u koje je, među drugim izmjenama, promijenjen i način ostvarivanja dodatnog rada radnika.
Radnik koji je zaposlen i radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca (dalje u tekstu; matični poslodavac), odnosno radi u nepunom radnom vremenu kod više matičnih poslodavaca, tako da je njegovo ukupno radno vrijeme 40 sati tjedno, može dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca (čl. 18.a st. 1. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), dalje u tekstu ZoR). To znači da jedan radnik može raditi više različitih poslova kod različitih poslodavaca, u uvjetima određenih zakonom. Takav radnik dužan je prije početka rada kod drugog poslodavca pisanim putem obavijestiti svakog matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem (čl. 18.a st. 3. ZoR).
Jedna od glavnih izmjena Zakona o radu, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2023. godine, je da radnicima više nije potrebna pisana suglasnost matičnog poslodavca za dodatni rad kod nekog drugog poslodavca. Također, bitno je naglasiti kako ugovor o dodatnom radu ne mogu sklopiti radnici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada u skladu s propisima o zaštiti na radu, kao što je na primjer upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon, poslovi vatrogasaca i drugo. Ugovor o dodatnom radu ne mogu sklopiti ni radnici koji rade u skraćenom radnom vremenu na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, kao što je rad s kemikalijama koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika. Isto vrijedi i za radnike kojima se prema propisu o mirovinskom osiguranju staž osiguranja računa s povećanim trajanjem (beneficirani radni staž), kao što su na primjer pilot aviona i helikoptera, operni pjevač, nastavnik padobranstva, ali samo za obavljanje poslova na kojima se staž osiguranja također računa s povećanim trajanjem.
Pročitaj više: Pravna klinika: Prekovremeni rad
Matični poslodavac, kod kojeg radnik radi u punom radnom vremenu, može pisanim putem zatražiti od radnika da prestane obavljati dodatan rad kod drugog poslodavca, ako za to postoje objektivni razlozi, osobito ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili ako se posao obavlja unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca (čl. 18.a st. 4. ZoR). Ako je zahtjev matičnog poslodavca postavljen zbog obavljanja dodatnog rada unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca, radnik je dužan najkasnije u roku od tri dana prilagoditi radno vrijeme kod drugog poslodavca (čl. 18.a st. 6. ZoR), što znači da radnik ne može imati isto radno vrijeme, odnosno preklapanje radnog vremena na mjestu gdje radi puno radno vrijeme i mjestu gdje obavlja dodatan rad.
Ugovor o dodatnom radu sklapa se u pisanom obliku te se može sklopiti na određeno ili na neodređeno vrijeme (čl. 18.b st. 2. ZoR), no ne smije se ugovoriti radno vrijeme u trajanju dužem od osam sati tjedno (čl. 18.b st. 4. ZoR).
Ako je raspored radnog vremena u dodatnom radu utvrđen kao nejednaki, tjedno radno vrijeme u dodatnom radu smije biti duže od osam sati tjedno, ali ne duže od šesnaest sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad kada je takav rad dopušten ZoR-om (čl. 18.b st. 5. ZoR). Ako je radno vrijeme iz ugovora o dodatnom radu nejednako raspoređeno, razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec dana niti duže od jedne godine te tijekom tako utvrđenog rasporeda radno vrijeme mora odgovarati radnikovu ugovorenom radnom vremenu (čl. 18.b st. 6. ZoR). Ako je radno vrijeme iz ugovora o dodatnom radu nejednako raspoređeno, radnik u dodatnom radu u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca ne smije raditi duže od prosječno osam sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad (čl. 18.b st. 7. ZoR).
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autori teksta: Antonija Ruk
Preporučite članak: