Mjesec srpanj obilježila je euforija vezana za Svjetsko prvenstvo u Rusiji. Drevnu političku taktiku “kruha i igara” iskoristila je vlast kako bi ispod radara progurala novu mirovinsku reformu i povećala dobnu granicu za odlazak u mirovinu. Mislite da govorimo o Hrvatskoj?

Sredinom srpnja ruski parlament izglasao je nacrt novog Zakona o mirovinskom sustavu, u kojem se dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu podiže sa 55 na 63 godine za žene i sa 60 na 65 godina za muškarce.

Prvi dan Svjetskog prvenstva u Rusiji obilježila je najava ruske vlade da će u parlamentarnu proceduru uputiti projekt izrade novog Zakona o mirovinskom sustavu. Iako je vlada poklapanje početka SP-a i objave reforme objasnila slučajnošću, mnogi sumnjaju u to. Vladajuća Putinova stranka Ujedinjena Rusija jedina je podržala reformu, ali i to je bilo dovoljno da nacrt Zakona prođe na prvom čitanju. Ostala tri bloka ruskog parlamenta, Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF), Pravedna Rusija i Liberalno demokratska partija Rusije (LDPR) jednoglasno su glasali protiv novog Zakona. Nisu stali samo na tome: KPRF inicirao je raspisivanje referenduma, a Pravedna Rusija skupila je 2,5 milijuna potpisa građana protiv reforme.

Vlada reformu opravdava stabilizacijom mirovinskog sustava i povećanjem mirovina. Uz to, ističu i kako se dobna granica za odlazak u mirovinu nije mijenjala od 1928. godine, pa bi se ovom reformom zakoni uskladili s demografskim promjenama koje su neminovno nastupile u posljednjih 90 godina. Ističu i činjenicu da je tržište rada ugroženo s obzirom da u mirovinu odlazi generacija rođena nakon Drugog svjetskog rata, kada je Sovjetski savez zabilježio veliki porast broja rođenih, a na tržište rada ulaze generacije rođene 90-ih, kada Rusija bilježi veliki pad broja rođenih, povezan s tadašnjom ekonomsko-političkom situacijom u novonastaloj državi.

Parlamentarni Odbor za rad kritizirao je reformu ističući kako joj nedostaje znanstvenim istraživanjima utemeljenih pokazatelja koji bi opravdali određivanje dobne granice od 65 za muškarce i 63 za žene kao granice gubitka radne sposobnosti. Ističu kako reformi nedostaje i prognoza utjecaja takvih promjena na tržište rada do kojih će svakako doći. S obzirom na trend povećanja nezaposlenosti među radno sposobnim stanovništvom starije životne dobi, Odbor za rad upozorio je i na moguće povećanje nezaposlenosti u zemlji i do 20%.

Reforma bi umirovljenicima donijela prosječno povećanje mirovine od 1.000 rubalja (oko 100 kuna). Prema podacima ruske Federalne službe državne statistike (Rosstat) prosječna mirovina u Ruskoj Federaciji 1. siječnja 2018. iznosila je 13.328 rubalja, odnosno 12.783 za žene i 14.411 za muškarce, dok je srednja plaća iznosila 31.477 rubalja. Podaci pokazuju da 31,37% stanovništva Rusije čine umirovljenici, a 22,2% umirovljenika nastavlja službeno raditi nakon odlaska u mirovinu, što Vlada ističe kao jedan od argumenata u korist mirovinske reforme.

U međuvremenu ruski mediji o reformi izvještavaju minimalno, ističući kako je ona zapravo pozitivna za građane Ruske Federacije. Zanimljivo je primijetiti kako se u medijskom diskursu u potpunosti izbjegava riječ „reforma“, koja većinu stanovništva asocira na 90-e i negativne posljedice tadašnjih privatizacijskih reformi koje su dovele do velikih klasnih raslojavanja stanovništva. Opozicijski mediji ukazuju na strukturalni pritisak na medije da se reforma prezentira pozitivno, dok predsjednik Putin u svojim nastupima opovrgava bilo kakvu povezanost sa izmjenama Zakona.

U zemlji u kojoj statistike pokazuju da muškarci žive prosječno 67,5, a žene 77,6 godinu postavlja se pitanje tko će uopće dočekati mirovinu i koliko će umirovljenicima porast mirovine od 1000 rubalja poboljšati životni standard?

 

Izvor naslovne fotografije: Kremlin.ru