U Njemačkoj se vodi diskusija o mehanizmima i načinima integracije izbjeglica na njemačko tržište rada. Poslodavci navode kako veliki broj izbjeglica i njihove upitne kvalifikacije (stručne ili jezične) onemogućavaju jednostavnu i laku integraciju na njemačko tržište rada. U tom se smislu navode rezultati istraživanja Bundesagentur für Arbeit kako 80% nezaposlenih iz glavnih zemalja iz kojih potječu tražitelji azila nemaju stručnu kvalifikaciju.

Poslodavci predlažu uvođenje mehanizama koji bi u ograničenom vremenskom intervalu stručnog osposobljavanja u poduzećima suspendirali za izbjeglice regulativu minimalne plaće (koja u Njemačkoj iznosi 8,50€ po satu). Podršku ovom prijedlogu dali su i pojedini političari. Tako je Jens Spahn (CDU) rekao: „Već imamo iznimku da minimalna plaća ne vrijedi u prvoj godini za ljude koji su prije toga bili dugo nezaposleni.“ Spahn je nadodao da bi se isti obrazac mogao primjenjivati i na izbjeglicama. Njemački ministar poljoprivrede Christian Schmidt (CSU) dodao je kako su za integraciju izbjeglica „nužne neortodoksne mjere“. Schmidt je rekao: „Tko ne može ponuditi rad u punoj vrijednosti, na primjer zbog lošeg poznavanja jezika ili zbog toga što je u fazi naukovanja, ne može očekivati punu plaću.“ Međutim, Schmidt je naglasio kako se on načelno protivi redukciji minimalne plaće i da nikako ne želi stvoriti „rezervnu armiju rada“ koja bi se „po volji 'vamo i tamo razmještala“, kako prenosi Tagesspiegel.

Poslodavci međutim ne žele primjenu postojeće regulirane iznimke, odnosno poslodavci dugotrajno nezaposlenim osobama u prvih šest mjeseci novog radnog mjesta mogu isplaćivati plaću koja je manja od zakonom propisane minimalne plaće, nego nastoje nametnuti novu i posebnu iznimku za izbjeglice. Tako je predsjednik njemačke udruge poslodavaca Ingo Kramer rekao kako se on principijelno protivi izbjegavanju regulacija propisanih zakonom o radu u slučaju izbjeglica. Međutim dodaje kako primjena iznimke za dugo nezaposlene neće biti dovoljna i stoga predlaže uvođenje kratkotrajne iznimke, bazirane na iznimci za dugo nezaposlene, koja bi se protezala na vremenski rok od dvanaest mjeseci dok bi izbjeglice bile na stručnom osposobljavanju u poduzećima.

Sindikati, SPD, Zeleni i Die Linke protive se ovakvom prijedlogu i navode kako je ovo klasičan primjer pokušaja dumpinga cijene rada. Ekonomist Heiner Flassbeck je u intervjuu za DWN rekao kako je ovaj prijedlog poslodavaca očiti pokušaj potkopavanja institucije minimalne plaće, tj. kako je na djelu perpetuiranje klasične dogme o tome kako minimalna plaća ili povišenje minimalne plaće vode do veće nezaposlenosti, iako takva tvrdnja nema nikakvih empirijskih dokaza koji bi ju mogli potvrditi. Flassbeck dodaje kako ovakve dogme nažalost imaju predugi vijek trajanja i da minimalna plaća u stvarnosti ima pozitivan učinak povećanja potražnje. Štoviše, Flassbeck smatra da je trenutačna minimalna plaća u Njemačkoj premala i da bi se ona trebala kretati između 12 i 13 eura po satu.

 

Izvor naslovne fotografije: Neues Deutschland; autor naslovne fotografije: Arno Burgi/dpa

zv