Grčka se u dogovoru za dodatnu financijsku pomoć od tzv. Institucija također obvezala na provedbu privatizacije. U tom je smislu Tobias Piller, FAZ-ov ekonomski korespondent za Grčku i Italiju, sastavio popis grčkih javnih kompanija koje će se najvjerojatnije naći u prvom valu privatizacije.

 

14 regionalnih aerodroma. Konzorcij koji je predvodila njemačka kompanija Fraport iz Frankfurta a.M. dobio je još u studenom 2014. godine najvišom ponudom na javnom natječaju pravo na upravljanje 14 regionalnih aerodroma u Grčkoj. Fraport je za koncesiju od 40 godina ponudio 1,2 milijarde eura. Ponuda je još uključivala dodatna plaćanja od 22,9 milijuna eura za svaku godinu trajanja koncesije, a Fraport se također obvezao da će u sljedeće četiri godine investirati oko 330 milijuna eura. Dakle, ukupna je ponuda iznosila oko 1,4 milijarde eura. No konačni ugovor još nije potpisan. Prve su najave bile da bi se on mogao parafirati u listopadu 2015. godine, ali nove informacije govore da će to najvjerojatnije biti početak 2016. godine. Navodno se razlog za oduživanje nalazi u nastojanju Syrizine vlade da u konačnoj varijanti ugovora lokalnim vlastima omogući određeni upravljački utjecaj.

 

DESFA. Ovo je grčka javna kompanija koja se bavi distribucijom plina. Planovi su bili da se ona privatizira još 2013. godine. U tom je periodu najzagriženiji kupac bila azerbajdžanska naftna i plinska kompanija Socar. Socar je za 66% udjela u kompaniji nudio oko 400 milijuna eura. Prodaja nije provedena, ali Tobias Piller vjeruje kako je ova kompanija i dalje u igri. Sada se pored potencijalnog azerbajdžanskog kupca spominje još i ruski plinski gigant Gazprom.   

 

Luka Pirej. Transportna kompanija COSCO, koja je u vlasništvu kineske države, iznajmila je dio za kontenjerski prijevoz u Luci Pirej i navodno je ostvarivala poprilično dobre rezultate. Vjeruje se da bi Grčka bila zainteresirana za prepuštanje čitave luke kineskoj kompaniji. Međutim, pokušaj prepuštanja čitave luke COSCO-u mogao bi naići na jak otpor sindikata i lijevog krila unutar Syrize.

 

Javna elektroprivredna i elektroopskrbna kompanija. To uključuje Grčku elektroprivredu (ΔΕΗ) i kompaniju pod nazivom Admie. Admie je kompanija koja se bavi distribucijom električne energije i koja je 2011. godine izdvojena iz Grčke elektroprivrede. ΔΕΗ se s druge pak strane bavi proizvodnjom električne energije. ΔΕΗ je 2001. godine uvršten na atensku burzu, a država posjeduje oko 51% vlasničkog udjela. Trojka je 2011. godine inzistirala da vlada rasproda oko 17% svoga udjela, no Syrizina je vlada po dolasku na vlast stopirala ovaj proces. Među sindikatima i unutar Syrize zasigurno će najveći otpor nastati u vezi s eventualnim pokušajima prodaje državnih udjela u ovim kompanijama. Pravo je pitanje koliko će Syrizina vlada imati snage da se odupre inzistiranjima tzv. Institucija jer su ove kompanije zasigurno jedne od najpoželjnijih u Grčkoj.

 

TrainOSE. TrainOSE je kćerka kompanija OSE (Grčka željeznička kompanija). TrainOSE vodi organizaciju putničkog i teretnog prometa u Grčkoj. U prvom pokušaju privatizacije javila se rumunjska i ruska kompanija, međutim ovaj je pokušaj privatizacije propao. Najavljen je novi pokušaj, a kao jedan od interesenata spominju se i Austrijske željeznice.

 

Eydap. Eydap je vodoopskrbna kompanija koja vodu dostavlja atenskim kućanstvima. Kompanija je nastala 1980. godine, a privatizacijski plan iz svibnja 2014. godine uključivao je privatizaciju cjelokupnog državnog udjela u kompaniji, međutim taj plan nije bio proveden. Potencijalna privatizacija Eydapa također je u domeni spekulacije, poput javne elektroprivredne i elektroopskrbne kompanije, jer su sindikati i lijevo krilo Syrize relativno jaki u ovoj kompaniji.  

 

Trenutačni i potencijalni turistički kompleksi. Gotovo je nemoguće nabrojati sve nekretnine i atraktivna zemljišta na grčkim otocima i priobalju koje bi se moglo pretvoriti u turističke komplekse.

 

 

 

Izvor naslovne fotografije: huffingtonpost.com

 

zv