U Savezu samostalnih sindikata Hrvatske jučer je predstavljeno Savjetovalište za upućene radnike, prvi sindikalni servis takve vrste koji će djelovati u Hrvatskoj. Savjetovalište je dio projekta Pravedno upućivanje: europska sindikalna mreža za pravedne radne uvjete upućenih radnika, kojeg SSSH kao partner, zajedno sa sindikalnim središnjicama iz Slovenije i Bugarske, provodi u suradnji s Institutom za sindikalno osposobljavanje Njemačkog saveza sindikata (DGB Bildungswerk), a financira se sredstvima Europske unije. Projekt i Savjetovalište predstavili su Darko Šeperić, voditelj projekta, i Sunčica Brnardić, pravna savjetnica za upućene radnike.

Primarna svrha Savjetovališta bit će pružanje pravne i savjetodavne pomoći radnicima koje poslodavci iz Hrvatske upućuju na privremeni rad u države Europske unije, a valja istaknuti kako će osim za članove sindikata udruženih u Savez samostalnih sindikata biti otvoreno i za radnike članove ostalih sindikata te radnike koji nisu sindikalno organizirani. Cilj Savjetovališta jest da upućene radnike unaprijed informira i savjetuje, kako bi izbjegli prevare prilikom upućivanja na rad u stranu zemlju, te kasnija kršenja radničkih prava.

Broj upućenih, ili detaširanih, radnika u zemljama EU-a značajno je porastao nakon velikog proširivanja 2004. godine, ulaskom Rumunjske i Bugarske 2007. te konačno, hrvatskim pristupanjem 2013. godine (prema službenim podacima, 2007. je na području EU-a bilo 600.000 upućenih radnika, dok se 2015. taj broj penje na 2.050.000 radnika). Liberalizacija tržišta rada rezultirala je tako masovnim upućivanjem radnika iz matičnih zemalja, mahom ekonomski slabije razvijenih, u države europskog centra, gdje za obavljanje istog posla primaju znatno niže naknade od domicilnih radnika. To je pak dovelo do snižavanja cijene rada u zemljama primateljicama upućenih radnika, tzv. socijalnog dampinga, zbog čega je Europska komisija 2016. krenula u proces revizije Direktive 96/71/EZ, kojom se uređuju prava upućenih radnika (11 država članica, uključujući Hrvatsku, usprotivilo se tada reviziji Direktive kojom bi se jamčila jednaka prava i primanja za upućene radnike, štiteći interese nacionalnog kapitala, sve pod krinkom konkurentnosti domaćih poduzeća). No kako je istaknuo Darko Šeperić, osim unapređenja Direktive u smjeru veće zaštite radničkih prava, potrebni su i snažniji mehanizmi njezinog provođenja i praćenja njezine učinkovitosti, jer kršenja prava upućenih radnika su česta i teško ih je spriječiti.

Neka od njih navela je Sunčica Brnardić, istaknuvši kako su najčešća ona koja se tiču primanja, gdje se radnicima na razne načine isplaćuje plaća niža od zajamčene minimalne plaće u državi u koju su upućeni. Čest je slučaj i neuplaćivanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje koje je poslodavac dužan radniku uplaćivati u zemlji iz koje je radnik upućen, te loši i neadekvatni uvjeti rada i boravka u stranoj zemlji. Osim toga, velik problem predstavljaju i agencije za posredovanje pri zapošljavanju, čiji je rad teško nadzirati, te firme koje djeluju kao prikrivene agencije za posredovanje, pri čemu uopće ne obavljaju djelatnost za koju su registrirane već služe isključivo za izvoz radne snage i ubiranje ekstra profita na štetu samih radnika, često i notornim prevarama poput gašenja firme prije isplate zadnje plaće.

Specifične probleme s kojima se susreću radnici upućeni na rad u strane zemlje istaknuli su i predstavnici Sindikata metalaca te Sindikata graditeljstva Hrvatske, Vesna Mlinarić i Domagoj Ferdebar, gospodarskih grana iz kojih se upućuje najveći broj radnika (samo na sektora graditeljstva otpada 46% svih radnika upućenih iz Hrvatske), istaknuvši probleme poput nepoštivanja granskih kolektivnih ugovora zemalja primateljica te razne manipulacije iznosima radničkih primanja, poput izbjegavanja plaćanja naknada za korištenje godišnjih odmora i slično. Ferdebar je pritom istaknuo i konkretne metode kojima se sindikati bore kako bi zaštitili prava svojih članova, poput platforme Europskog udruženja radnika u graditeljstvu i drvodjelstvu, na čijoj su internetskoj stranici dostupni podaci o razini plaća i radnih prava u branši u svih 28 članica Europske unije.

Tim primjerom otvoreno je i pitanje radničke solidarnosti i sindikalne suradnje, koje će se prvenstveno očitovati na primjeru odnosa sindikatâ prema migrantskim i upućenim radnicima čije je odredište i zemlja rada Hrvatska. Kako je istaknuo Šeperić, kroz provođenje projekta Savez samostalnih sindikata uložit će napore da pristupi i pruži pomoć i tim radnicima, prvenstveno radi zaštite razine plaća i radničkih prava domicilnih radnika. Na potencijalan smjer razvoja takvih napora, kao i moguće probleme, upućuje i primjer slovenske Delavske svetovalnice.

 

Izvor naslovne fotografije: Wikimedia Commons/Flickr/Kojach

np