Europska komisija (EK) je 8. ožujka predstavila prijedlog izmjena Direktive o upućenim radnicima iz 1996. godine. "Kao najveća promjena navodi se pravilo po kojem bi upućeni radnici morali biti plaćeni kao i domaći radnici (načelo jednaka plaća za jednak rad). Konkretnije, minimalna primanja upućenih radnika više ne bi, kao do sada, bila određena minimalnom plaćom na području države članice u koju se upućuju na rad, već plaćom koja je definirana – primjerice – zakonom, univerzalno primjenjivim kolektivnim ugovorom ili nekim drugim izvorom radnog prava za struku ili područje u koje se radnici upućuju", kako je Johan Hima ranije pisao za Radnička prava o spomenutom prijedlogu.

Međutim, parlamenti 11 država članica (Bugarske, Češke, Rumunjske, Slovačke, Poljske, Danske, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske i Hrvatske) pokrenuli su tzv. mehanizam "žutog kartona". "Intervencija nacionalnih parlamenata u zakonodavni proces na razini Europske unije definirana je institutom tzv. „žutog kartona“ kojim nacionalni parlamenti mogu, sve u sklopu većih ovlasti koje im je dao Lisabonski ugovor, zahtijevati od Europske komisije da preispita neki svoj zakonodavni prijedlog. Da bi se to ostvarilo, potrebno je da najmanje 10 nacionalnih parlamenata podignu “žuti karton”. Zanimljivo je za primijetiti kako je ovo tek treći put od kraja 2009. da je aktiviran institut “žutog kartona”, kako pojašnjava Hima.

Odbor Sabora za europske poslove je 5. svibnja jednoglasnom odlukom Europskoj komisiji uputio obrazloženo mišljenje za spomenuti prijedlog izmjena Direktive o upućenim radnicima u kojem Odbor iznosi stav da ovaj prijedlog nije u skladu s principom supsidijarnosti. Odbor u svom obrazloženju navodi: "Odbor za europske poslove utvrdio je da, protivno članku 5. Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga ne sadrži detaljnu izjavu kojom bi se omogućila procjena sukladnosti s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, iz čega slijedi da Europska komisija kao predlagatelj akta nije opravdala potrebu donošenja zakonodavnog akta na razini Europske unije. Nadalje, Odbor za europske poslove, polazeći od članka 56. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, smatra da predmetni Prijedlog otvara pitanja ograničavanja slobode pružanja usluga unutar Europske unije te naglašava da je cijena rada legitiman element konkurentnosti tvrtki na unutarnjem tržištu Europske unije. Slijedom navedenog Odbor za europske poslove postavlja pitanje opravdanosti ulaska predlagatelja u načelo autonomije poslodavaca i sindikata u procesu kolektivnog pregovaranja. Odbor za europske poslove također smatra da predlaganje izmjena Direktive 96/71/EZ u razdoblju dok još teče rok za prenošenje Direktive 2014/67/EU o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ("Uredba IMI") u nacionalna zakonodavstva država članica predstavlja pretjeranu regulaciju te stvara okružje pravne nesigurnosti za radnike i tvrtke, što je izravno u suprotnosti s načelima unutarnjeg tržišta."

Kako je već navedeno, da bi se aktivirao mehanizam "žutog kartona" (tj. kontrolni mehanizam o supsidijarnosti) potrebno je da najmanje 10 parlamenata država članica Europske unije u roku od 8 tjedana pošalju svoja obrazložena mišljenja o tome da neki prijedlog EK krši načela supsidijarnosti. To je relativno visok prag, a u tom smislu i jedan od razloga zašto je aktivacija "žutog kartona" tako rijetka, kako za Euractiv komentira Valentin Kreilinger iz Instituta Jacques Delors. Aktivacijom "žutog kartona" Europska komisija je dužna razmotriti obrazložena mišljenja o prijedlogu, ali ga nije obvezana izmijeniti ili povući.

EK je u srijedu, 20. srpnja, najavila kako je razmotrila obrazložena mišljenja i kako u proceduru usvajanja vraća prijedlog izmjena Direktive o upućenim radnicima. Marianne Thyssen, predstojnica resora za zapošljavanje i mobilnost rada, na novinskoj je konferenciji naglasila: "Upućivanje radnika po svojoj je naravi prekogranično pitanje. Svaki čin upućivanja ima učinke u najmanje dvije države članice. Pravila o upućivanju nužno definiraju prava i obveze između osoba u različitim državama članicama, tj. između poslodavca sa sjedištem u državi članici i radnika koji privremeno prebiva u drugoj državi članici. Pojedinačni akti nacionalnih vlada fragmentirali bi unutarnje tržište – što je u suprotnosti s onim čemu stremimo. Stoga je najbolje da se pravila definiraju na razini Unije. Između ostalog, europska pravila o upućivanja ionako postoje već 20 godina. [...] Pojavila su se neka dodatna pitanja koja su više političke prirode. Iako su ova pitanja bitna, ona se ne tiču supsidijarnosti. Adresirat ćemo ova pitanja kada budemo slali pojedinačne odgovore svakom nacionalnom parlamentu, počinjući od danas."

Iako Thyssen u izjavi za medije nije precizirala o kojim se političkim pitanjima radi, neke konture se ipak mogu razaznati. Prema pisanju Financial Timesa (FT), odluka Europske komisije uslijedila je nakon „žestoke rasprave“ među državama članicama. Ako izuzmemo Dansku, sve države koje su uputile „žuti karton“ su tzv. istočne članice i Hrvatska. Prema tvrdnjama FT-a, sukob oko Direktive o upućenim radnicima nova je fronta unutar napetih odnosa između starih članica, Bruxellesa i istočnog bloka, dakako pored sukoba tijekom izbjegličke krize i instaliranja PiS-ove vlade u Poljskoj.

Tako je češki ministar za europske poslove Tomáš Prouza izjavio za FT: „Nakon Brexita dogovor je bio da se radi na temama koje ujedinjuju a ne razjedinjuju. Donošenje ovakve razjedinjavajuće odluke trenutačno nije u ničijem interesu.“ FT s druge pak strane dodaje kako je posebno Francuska inzistirala na tome da se prijedlog ponovno vrati u proceduru. Francuski premijer Manuel Valls najavljivao je kako će se Francuska svim sredstvima boriti protiv socijalnog dumpinga, makar to uključivalo i neprovođenje postojećih zakona.  

    

Izvor naslovne fotografije: ETUC
zv