U Francuskoj nikada nije dosadno, pa tako i događanja oko mirovinske reforme pratimo poput napetog krimića u nastavcima. Najnovije izdanje donosi nam Vladu u beskompromisnom i strogom izdanju, poput kakvog lošeg, klišejiziranog negativca, te je prema mnogima tek sada pokazala pravo lice.

Naime, u subotu 29. veljače, nakon dvotjednih rasprava o Vladinom prijedlogu mirovinske reforme, premijer Eduard Philippe posegnuo je za mjerom zvanom “49.3”, što je broj članka francuskog Ustava na koju se dotični odnosi, a koja daje za pravo premijeru da trenutno i bez izglasavanja prihvati neki zakonski akt.[1] Od proglašenja Pete republike, 1958., mjera je upotrebljena čak 87 puta[2]. Brojka je to dobro znana u francuskoj javnosti zbog  toga što primjena tog članka uz sebe svaki put povlači niz prijepora i kontroverzi.

Tako je bilo i ovaj put!

O tome koliko je sukoba izazvao Vladin prijedlog reforme pisali smo u nekoliko navrata[3]. Unatoč povijesno velikim mobilizacijama i štrajkovima protivnika reforme, Macron i njegovi suradnici tvrdoglavo guraju dalje, no i njihovi protivnici traže nove načine suprotstavljanja reformi. Ovog puta iznašli su kreativno rješenje - na tekst reforme koji je Vlada iznijela pred parlament iznijeli su prijedloge čak 22.000 amandmana[4]. Namjera je bila, dakako, usporiti i otežati proces usvajanja reforme, koju Macronova Vlada milom ili silom želi sprovesti prije ljeta, kako bi se, s obzirom na protivljenje većine reformi, imala vremena politički oporaviti do idućih izbora 2022. Philippe primjenu tog članka opravdava činjenicom da  su se u dva tjedna rasprava i više od 115 uloženih sati, u parlamentu dotakli tek 8 od 65 točaka prijedloga reforme[5], što je kaže - neprihvatljivo spor proces.

Korona - prozirna taktika Vlade
No, uz mnoga druga osporavanja, mnogi smatraju da je posrijedi lukavo tempiranje - donošenje kontroverznog poteza u jeku krize korona virusa kako bi se skrenula pozornost s posezanja za nepopularnom mjerom. Gotovo istog trena nakon što ju je primijenio, oporba je pokrenula izglasavanje nepovjerenja Vladi, i to - dva puta. Prvi put je inicijativa došla s desnice i skupila 148 glasova, a nakon toga i s ljevice koja je skupila još manje glasova - 91.[6] U oba slučaja vrlo daleko od 289 glasova potrebnih da bi se srušila Vlada.  S obzirom da Macronova Vlada u parlamentu drži uvjerljivu većinu, inicijativa oporbe je već u startu bila osuđena na propast, no bila je značajna u simboličkom smislu, jer su oni koji su je pokrenuli na svoju stranu pridobili simpatije javnosti, koja se prema provedenim anketama u sve većem broju protivi navedenoj reformi.

Slika 1. Zid u Parizu

Nakon primjene članka 49.3, Huffington post je proveo anketu koja je pokazala da se 58 posto Francuza protivi Vladinom prijedlogu mirovinske reforme, što je porast od devet posto u odnosu na anketu provedenu u veljači, prije posezanja za kontroverznom mjerom. Također, podrška Vladi pala je na pukih 28 posto, u odnosu na (nevisokih) 35 posto prije primjene članka 49.3.[7]

Čini se dakle da je oporba taktički dobro odigrala, i Macronovoj Vladi zaprijetila šahom. No partija još nikako nije odigrana - prijedlog zakona odlazi na zasjedanje Senata, gdje će se tek odviti prava debata, s obzirom da Eduard Philippe i Vlada u Senatu nemaju pravo posegnuti za člankom 49.3. Nakon toga, prije prihvaćanja reforme, prijedlog dokumenta ponovno ide u Parlament, gdje Macron i Philippe mogu odlučiti da će je na silu progurati - što bi značilo da je prihvaćena zakonski, ali ne i faktički - jer bi se od strane francuskog naroda na taj čin gledalo kao na potez tiranina, što bi zasigurno na ulicama izazvalo najveću prosvjednu mobilizaciju dosad, a potencijalno i konačni pad Macronove Vlade. Vidjet ćemo što će stratezi jednog i drugog tabora pripremiti za završnicu partije - u svakom slučaju, bit će gusto.



Vijest napisao: Filip Peruzović
Izvor naslovne fotografije: Facebook

-----------------------------------------------------------------------------------------

[1]https://www.lepoint.fr/politique/l-article-49-3-explique-en-une-minute-12-05-2016-2038676_20.php

[2]https://www.ladepeche.fr/2020/03/02/reforme-des-retraites-apres-lutilisation-du-493-que-va-t-il-se-passer-maintenant,8769107.php

[3]http://radnickaprava.org/tekstovi/novosti/filip-peruzovic-uzeli-su-nam-zlato-a-sada-ce-i-mirovinsku-reformu,http://radnickaprava.org/tekstovi/novosti/treca-najveca-mobilizacija-u-povijesti-francuske, http://radnickaprava.org/tekstovi/novosti/otpor-mirovinskoj-reformi-u-francuskoj-ne-jenjava

[4]https://www.nouvelobs.com/edito/20200303.OBS25557/49-3-le-naufrage-de-la-reforme-des-retraites.html

[5]https://www.francetransactions.com/actus/actualites-socio-economiques/reforme-des-retraites-le-49-3-active-au-tour-du-senat-d-examiner-le-texte.html

[6]https://www.letemps.ch/monde/apres-reforme-retraites-une-france-sinterroge

[7]https://www.lci.fr/politique/en-direct-la-reforme-des-retraites-toujours-plus-impopulaire-apres-le-49-3-2146354.html