Prema Statutu Studentskog centra u Zagrebu, njegova je osnovna djelatnost briga o standardu studenata. Studentski standard je krovni termin za skupinu prava u koja spadaju prehrana, smještaj, studentski rad, kultura i sport. Barem tako navodi članak 10. spomenutog Statuta, krovnog dokumenta ove sveučilišne ustanove, no njegova je relevantnost donekle degradirana otkako je Studentski centar u sanaciji. Sanacijski postupak u SC-u traje od siječnja 2013. i ministriranja Željka Jovanovića, a otada je i SC pod nadležnošću Ministarstva obrazovanja, a ne više Sveučilišta u Zagrebu.
Zakon o sanaciji studentskih centara, čiji je jedan od autora bivši sanacijski upravitelj Pejo Pavlović (zamijenjen Mirkom Bošnjakom po dolasku na vlast Karamarko-Hasanbegovićeve vlade), sastoji se od svega osam članaka koji ne predviđaju tijek i trajanje sanacije, kao ni način njene provedbe. Isto ne propisuje ni Odluka o sanaciji zagrebačkog SC-a.
No, zato se Odlukom o sanaciji određuju ovlasti sanacijskog upravitelja te Sanacijskog vijeća (od ožujka 2016. to su Dragan Krasić, Pero Semren i Goran Kolarić), koje preuzima ovlasti upravnog vijeća Studentskog centra, sastavljenog od predstavnika Sveučilišta, nadležnog ministarstva, studenata i radnika. Ono što je do sada bilo u nadležnosti upravnog vijeća - donošenje izmjena, dopuna i tumačenja Statuta Studentskog centra - preuzima sanacijsko vijeće, za svoj rad odgovorno direktno ministru ili ministrici znanosti i obrazovanja odnosno Vladi Republike Hrvatske.
Početkom lipnja u zagrebačkim kultunim krugovima pronio se glas da se priprema novi ustroj Studentskog centra prema kojem kultura gubi status djelatnosti i degradira na razinu samostalne službe. Naslućeno - ostvareno. Prema prijedlogu kojeg je izradio sanacijski upravitelj, prihvatilo sanacijsko vijeće, a o kojem je radničko vijeće Studentskog centra obaviješteno 21. lipnja, kultura postaje Samostalna služba za kulturu, šport i informiranje. To praktično znači da prestaje postojati funkcija pomoćnika ravnatelja za djelatnost kulture (kao što postoje pomoćnici ravnatelja za druge dvije osnovne djelatnosti, prehranu i smještaj), da kulturna djelatnost prestaje biti ravnopravna ostalima, po pitanju suodlučivanja i suupravljanja Studentskim centrom, te da se otvara mogućnost njenog potpunog gašenja iz tko zna kojeg razloga.
Za obrazloženje ovakve odluke upitali smo sanacijskog upravitelja koji tvrdi da se ne radi o promjeni temeljnih djelatnosti već o promjenama u organizaciji rada. "Predloženi model koji je usvojen na Sanacijskom vijeću bazira se na opsegu poslova i broju izvršitelja u pojedinoj ustrojnoj jedinici. Tako su postavljena pravila da odjeli imaju do 10 izvršitelja, službe do 100 izvršitelja a sektori preko 100 izvršitelja". U nastavku sanacijski upravitelj ipak ističe da se radi o pravilu koje "nije apsolutno". Ovakvim prijedlogom nestale su službe koje su imale manje od deset izvršitelja, poput informatičke službe i službe zaštite na radu. "Kada bi preslikali djelatnosti kao organizacijski oblik tada bi i Sport kao djelatnost bio na razini Pomoćnika upravitelja", što, smatra Sanacijsko vijeće, nije potrebno.
Također, sanacijski upravitelj Bošnjak u službenom dopisu ističe da "Kultura SC-a Zagreb nije izuzeta od mjera restrukturiranja i racionalizacije troškova poslovanja", da u "vrijeme sanacije SC-a Zagreb nije zaustavljen niti jedan program u Kulturi" te, finalno, da "kategorično odbacuje dezinformacije da se novom ustrojbenom shemom 'najavljuju otkazi gasi kultura SC-a Zagreb'". Ipak, Bošnjak svom službenom priopćenju prilaže i službeni izvještaj voditelja kontrolinga Ivana Čarapine, koji je prema prvom dojmu više osobna interpretacija poslovanja Kulture nego dokazima potkrijepljen službeni dokument. Ipak, samo prilaganje ovakvog dokumenta službenom obraćanju daje naslutiti da postoje razlozi zbog kojih bi i Služba kulture uskoro mogla doživjeti pad u broju zaposlenih odnosno da sanacijski upravitelj ovako formuliran dokument smatra legitimnim i relevantnim razlogom za sumnju u poslovanje kulture.
Stoga službeni odgovor podružnice Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi SC-a, pristigao nakon Bošnjakova očitovanja, objavljujemo također kao dokument u kojem točku po točku odgovaraju na optužbe koje je iznio voditelj kontrolinga. U dodatno poslanim dokumentima obrazložen je razlog zbog kojeg se ulogu i položaj kulture "neutemeljeno i zlonamjerno interpretira", zajedno sa kompletnim prihodima i rashodima te djelatnosti. Kao primjer potpunog nerazumijevanja rada kulture priloženo je jedno starije "osobno mišljenje" voditelja kontrolinga, pismo sanacijskog upravitelja koordinatorici europskog projekta apap u kojem Kultura promjene sudjeluje već nekoliko godina te odgovor koordinatorice Bertie Ambach. Da se javnost ne bi dovela u zabludu da Kultura SC-a ne sudjeluje u mjerama restrukturiranja i racionalizacije, priložen je komparativni prikaz sistematizacije radnih mjesta iz 2003. (prije nego što je Kulturu promjene preuzela Nataša Rajković) te iz 2014.
Postojeći sukob unutar Studentskog centra izašao je djelomično na vidjelo kada je voditelj kontrolinga Studentskog centra (koji utočište za optužbe na račun poslovanja kulture SC-a pronalazi na stranicama portala/tjednika kojeg nećemo linkati, no do istog se lako dolazi putem internetske tražilice) krajem veljače poslao sanacijskom upravitelju prijedlog u kojem je predložio obustavu daljnjih aktivnosti Teatra &TD jer nisu isplative. Sanacijski upravitelj tada je kazao da "unatoč sanaciji Studentskog centra u Zagrebu, kultura Studentskog centra funkcionira sasvim normalno i nijedan program nije zaustavljen", ali da "to ima veze sa nekim drugim stvarima koje će se prepoznati narednih tjedana u vidu nekakvih propusta (...) u smislu nekih načina financiranja programa, autorskih honorara i tako dalje, sukoba interesa". Tek danas javnost je obaviještena o čemu je točno početkom ožujka govorio sanacijski upravitelj.
Negativne priče koje se oko kulture SC-a vrte uglavnom se tiču njene slavne prošlosti, dok se u sadašnjosti najčešće spominje prepuštanje prostora za rad raznim Frljićima, Kurspahićima, Jelčićima, a neki tekstovi sa spomenutog portala služe i za prokazivanje novog vodstva kulture koje nekim starijim zaposlenicima "ne da da rade". Posebna su tema, naravno, studenti, na koje se u priloženim dokumentima stalno poziva i voditelj kontrolinga. Vječna je opaska da kultura Studentskog centra nije namijenjena studentima, iako su događanja u njemu za studente (ali i za sve ostale) besplatna, iako Teatar &TD upravo za studente ima najjeftinije ulaznice u gradu. U SC-u nema prostora za zavičajne noći studenata i glazba koja se tamo producira svakako nije mainstream, no ako se vratimo vječnom pitanju studentskog standarda, upravo je SC-ova djelatnost kulture najpristupačnija studentima. Uostalom, je li pitanje "studentske kulture" estetsko ili ekonomsko pitanje?
Glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi Ljubica Pilić smatra da sanacijsko vijeće čine ljudi koji su postavljeni radi rješavanja poblema u domeni studentskog standarda, a koji se ne mogu riješiti tako da kulturnu djelatnost proglašavaju neisplativom. "Mjerilo kulture ne može biti isplativost jer se onda moramo zapitati što ćemo sa Hrvatskim narodnim kazalištem ili Zagrebačkom filharmonijom. Hoćemo li i njih proglasiti neisplativim jer primaju tolike dotacije iz gradskog proračuna? Jedino mjerilo kulture mogu biti javni interes i nacionalni značaj, a kultura koja se proizvodi u Studentskom centru ima sve to. Zbog interesa gospodarskog 'razvoja' ne može samo tako biti ukinuta djetanost imanentna Studentskom centru od njegovog postojanja", zaključuje Pilić.
Što se tiče mogućnosti radničkog odlučivanja u pogledu djelatnosti kulture, Pilić konstatira da "kao što je sama djelatnost kulture na margini, tako je i članstvo sindikata u kulturi u manjem broju" te joj se čini da iz te činjenice i proizlaze problemi funkcioniranja kulture u Studentskom centru. Sindikat djelatnika u kulturi zbog pokušaja opstrukcije rada Kulture SC-a zatražio je hitan sastanak s ministricom obrazovanja i znanosti Blaženkom Divjak, ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek te premijerom Andrejom Plenkovićem, no kao što nam je istaknula Lada Čikara iz podružnice tog sindikata u SC-u, još uvijek nikakav odgovor nisu dobili. Odgovor nismo dobili ni mi, iako smo ga zatražili na sve tri adrese. Čikara smatra da se radi o uvodu u gašenje kulture. "Radničko vijeće će glasati protiv tog prijedloga", istaknula je, "no naš stav ne obvezuje sanacijsko vijeće".
Lada Čikara također je istaknula da smatra odluku sanacijskog vijeća protustatutarnom jer Statut još uvijek propisuje kulturu kao temeljnu djelatnost SC-a. Mirko Bošnjak pak ističe da ne treba mijenjati Statut jer će se, prema predloženoj shemi, i dalje baviti istim djelatnostima. No, kao što smo istaknuli na početku, upravo temeljem Odluke o sanaciji, Statut može promijeniti samo sanacijsko vijeće, koje je u sadašnjem sastavu svojevrsna produžena ruka sanacijskog upravitelja (iako bi trebalo biti njegov nadzornik i korektiv), a izravno je odgovorno ministru znanosti i obrazovanja.
Hoće li aktualna događanja oko Studentskog centra pobuditi zanimanje nove ministrice Divjak, tek treba vidjeti. Službeni odgovor očekujemo od Ministarstva, kao i od Sveučilišta koje bi moralo pokazati interes za stanje u kojem će joj se vratiti njena sastavnica. Službeni upit htjeli smo poslati i Gradu Zagrebu, koje bi kao i Ministarstvo kulture moralo imati nekakav stav oko događanja u stožernoj ustanovi studentskog standarda koji još uvijek uključuje gradsku i nacionalnu kulturu, no u Gradu trenutno nema nadležnih za ova pitanja.
Izvor naslovne fotografije: Kulturpunkt/Teatar ITD/Facebook
Tekst napisao:
Preporučite članak: