Large piqsels.com id fajmc

„Žao mi je što sam nakon 37 godina radnog staža koji je bio zaista naporan i težak dovedena u situaciju u kojoj nekada spajam kraj s krajem. Živim sama, i od mirovine, a kada platim režije, ostane mi vrlo malo te moram pažljivo rasporediti kako bih mogla kupiti samo nužne namirnice i lijekove“, govori umirovljenica koja, nakon radnog staža na minimalnoj plaći za fizički posao koji joj je narušio zdravlje, u svojoj mirovini ne uživa. O minimalnim mirovinama nakon minimalne plaće piše Lucija Makovica.


Umirovljenica s kojom smo razgovarali, a koja je željela ostati anonimna, radni staž stekla je na nekoliko različitih poslova. Završila je srednju školu za drvnog tehničara, no nikada nije radila u struci. Prvo zaposlenje bilo joj je s navršenih 20 godina. „Radila sam kod privatnika u salonu s obućom, kao čistačica u privatnoj tvrtki te sam zadnje godina provela radeći kao trgovac u jednom trgovačkom lancu.“ Navodi kako je većinu svog radnog vijeka primala minimalnu plaću. „Uglavnom je moj posao uključivao fizički rad. Sam posao čišćenja je izuzetno naporan, a kada je u pitanju rad u trgovini on je uključivao preuzimanje robe, njeno slaganje, posluživanje kupaca, rad na blagajni, čišćenje objekta, itd.“ Tijekom radnog vremena nije smjela sjesti, a pauza, koja prema zakonu treba trajati pola sata, trajala je samo deset minuta, tek toliko kako bi se uspjelo usput pojesti. „Radno vrijeme je rijetko kada bilo osmosatno, bilo je tu bezbroj prekovremenih sati koji nisu plaćeni niti su za njih dobiveni slobodni dani“, opisuje svoje radno iskustvo.

Ona je, baš kao i nešto više od 52 tisuće Hrvata, radila na minimalnoj plaći. U Hrvatskoj je od ove godine neto iznos minimalne plaće povećan na 3400 kuna, odnosno oko 4200 kuna bruto, što je oko 550 eura. Za usporedbu, radnici u Sloveniji primaju minimalnu plaću koja iznosi 1024 eura bruto te je kao takva u razini s prosječnom Hrvatskom plaćom. Kada je riječ poslovima koji su obuhvaćeni minimalnom plaćom kod nas, najčešće se radi o onima u skladištu, na traci, u trgovačkim lancima, tekstilnoj industriji ili o poslovima čišćenja. Zaposlenici za radne tjedne od 40 sati mjesečno zarade 3400 kuna neto, što ispada 21,25 kuna po satu rada. Studenti bi, ako bi radili za minimalnu satnicu, u istom periodu i za isti posao zaradili 4249,50 kuna neto.

Samo 1 posto Hrvata odlazi u prijevremenu mirovinu da bi uživalo

Što se događa sa zdravljem na ovakvim poslovima? Naravno, s godinama rada dolaze i određene zdravstvene tegobe. Prema istraživanju iz 2017. godine, samo 1 posto Hrvata otišao u prijevremenu mirovinu kako bi uživao. Narušeno psihičko ili fizičko stanje onemogućuje praćenje tempa koji posao zahtjeva, radnicima postaje prenaporno, a ukoliko odu na bolovanje prozvani su od strane poslodavaca. Upravo su zdravstvene tegobe bile razlog zbog kojih je naša sugovornica, stekavši prve uvjete, morala otići u prijevremenu starosnu mirovinu. „To je bilo krajem prošle godine, a sve zbog posljedica fizičkih napora na poslu. Moja mirovina iznosi 2300 kuna za 37 godina radnog staža“, ističe sugovornica. Poslovi kojima sam se bavila ostavili su posljedice najviše na kralježnici i zglobovima. S obzirom da je, kako kaže, tjelesno potpuno istrošena, ne može si nadopuniti primanja radom na četiri sata dnevno koji je odnedavno dozvoljen umirovljenicima uz zadržavanje mirovine.

Foto: Pedro Ribeiro Simões


Stoga ostaje pitanje, što sve umirovljenik može kupiti u iznosu svoje mirovine? „Žao mi je što sam nakon 37 godina radnog staža koji je bio zaista naporan i težak dovedena u situaciju u kojoj nekada spajam kraj s krajem. Živim sama, i od mirovine, a kada platim režije, ostane mi vrlo malo te moram pažljivo rasporediti kako bih mogla kupiti samo nužne namirnice i lijekove.“ Kako kaže, može zaboraviti odlazak u kazalište, kino, na izlete, more ili neke druge troškove. Sve to za nju predstavlja nedostižan luksuz i sada, baš kao i kada je radila za minimalnu plaću. „Neki izvanredni troškovi koji se dogode su veliki dodatni problem koji sama, nažalost, ne mogu financijski podnijeti“, naglašava.

Početkom srpnja ove godine došlo je do usklađivanja iznosa mirovina s rastom prosječne plaće i potrošačkih cijena, pa je ona narasla za 2,5 posto, odnosno oko 60 kuna na prosječnu mirovinu. Ipak, potrebno je uzeti u obzir kako paralelno dolazi i do povećanja cijena osnovnih prehrambenih namirnica i energenata te umirovljenici ovu povišicu ni ne osjete. Igor Knežević, glavni tajnik sindikata umirovljenika, za Dnevnik.hr rekao je kako ovo povećanje za prosječnog umirovljenika ne znači ništa te je, s obzirom na rast cijena, siromašniji nego prije. Proteklog tjedna došlo je do drastičnog poskupljenja namirnica, prenosi Danica.hr. Najveći rast zabilježen je kod cijena žitarica i uljarica. Veleprodajna cijena suncokreta viša je za 52 posto, glatkog brašna za 24 posto, a sir Gouda za 13 posto. Također, očekuje se lančani rast cijena kruha, peciva, ulja i mesa. Kada je u pitanju iznos koji bi umirovljenicima bio dostojan za kvalitetan život, naša sugovornica procjenjuje kako je riječ o minimalno 4000 kuna. „Smatram kako je za preživljavanje u današnje vrijeme taj iznos nužan kako se ne bi stalno živjelo na rubu egzistencije“, ističe.

Većina umirovljenika živi ispod granice siromaštva

S njome se slaže i naša druga sugovornica, koja je također željela ostati anonimna. Smatra kako bi dostojan iznos za život u mirovini nakon zasluženog rada bio 5000 kuna. Ona je također otišla u prijevremenu starosnu mirovinu čim je stekla uvjete, tj. s navršenih 57 godina i 8 mjeseci života, no do sada još nije dobila rješenje za iznos mirovine. Ipak, zna što može očekivati. Napominje kako će to sigurno biti minimalna mirovina jer je cijeli život radila za minimalnu plaću. Upravo iz tog razloga već sada može naslutiti kakva će joj biti kvaliteta života u starosti. „Nisam još dobila prvu mirovinu. Mislim kako si neću moći priuštiti sve neophodno za život jer će mirovina biti znatno manja od plaće s kojom sam već jedva preživljavala“, naglašava. Ona je po zanimanju šivačica, a počela je raditi s navršenih 18 godina života te je cijeli radni staž provela u struci. Radni dani bili su zahtjevni, a osmosatno radno vrijeme provodila je za mašinom. „Radilo se na normu te je bilo izrazito naporno i stresno“, navodi. Već sada, na samom početku mirovine osjeća posljedice posla koji je radila, a najviše problema ima s kralježnicom.

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović za Slobodnu Dalmaciju rekla je kako je stopa siromaštva u Hrvatskoj porasla za nevjerojatnih 33,8 posto te dodaje da čak 66 posto, od oko milijun i dvjesto tisuća, umirovljenika ima manje prihode od mizernih 2.927 kuna, koliko iznosi granica siromaštva u Hrvatskoj. Umirovljenice s kojima smo razgovarali svoj radni vijek provele su na različitim poslovima, no zajednička stvar bila im je minimalna plaća. Obje su zbog lošijeg zdravstvenog stanja otišle u prijevremenu mirovinu. Iz toga se može zaključiti da vas, kada nakon više od trideset godina rada na težim fizičkim poslovima postanete umirovljenik, neće dočekati ugodna starost, nego preživljavanje. Upravo takvi poslovi često su plaćeni minimalnom plaćom, a ostavljaju trajne posljedice na zdravlje radnika. Čak osamsto tisuća umirovljenika u Hrvatskoj raspolaže prihodima ispod službene granice siromaštva. Umirovljenici koji zbog određenih razloga nisu u mogućnosti ostvariti dodatne prihode, samci su ili nemaju financijsku pomoć obitelji, nakon plaćanja režija u najboljem si slučaju mogu priuštiti samo ono najosnovnije za život.

 

Izvor naslovne fotografije: Piqsels
Tekst napisala:

Lucija Makovica


    Preporučite članak: