Planiraš li djecu? Što misliš o pobačaju? Ovo su samo neka od intimnih pitanja koje se poslodavci nisu ustezali postavljati kandidatkinjama za posao, iako je to protuzakonito.
Ucjenjivanje, patronizirajuće radno okruženje, neprimjereni komentari na temelju roda, spola, podrijetla i izgleda, nepoželjni dodiri, bez ikakvog pristanka, od strane muških kolega, korištenje pitanja pobačaja kao dijela selekcije na razgovoru za posao – ovi i brojni drugi slični obrasci ponašanja prema ženama na tržištu rada predstavljaju, nažalost, svakodnevnicu brojnih žena, bez obzira na podrijetlo, dob, struku i zanimanje koje rade, godine staža ili pak poziciju na kojoj se nalaze unutar hijerarhije pojedine firme ili institucije.
Iako su takve radnje u Republici Hrvatskoj zakonski zabranjene, brojne žene, odnosno žrtve diskriminacije, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja, boje se progovoriti o tome te često ne prijavljuju zločine koji su nad njima počinjeni. Zašto je tomu tako? Jesmo li zaista toliko internalizirali nepravdu i nepoštovanje da, u jednu ruku, to smatramo normalnim? Ili su pak radna okruženja ustajala i unazadila do te mjere da žena, kao zaposlenik, nije adekvatno zaštićena?
Kada sam tek počinjala raditi kao mlada novinarka na terenima su se gotovo redovito događale neugodne situacije kakve nisam vidjela da se događaju muškarcima, odnosno kolegama. U nekoliko navrata su me, kada bih radila reportaže u neposrednoj blizini ugostiteljskih objekata, muškarci praktički ucjenjivali - dat će mi izjavu ako popijem piće s njima i slično, kaže mi novinarka koja je pristala na razgovor pod uvjetom anonimnosti.
Rod i diskriminacija
Ako želimo ukazati na problem i pokušati ga riješiti, moramo o njemu razgovarati, no ako želimo saznati koji je općeniti uzrok rodne diskriminacije, ne samo na tržištu rada već i u društvu općenito, moramo krenuti od početka, odnosno od roda i kako se isti stvara i percipira. Rod se, prema Konvenciji Vijeća Europe, definira kao „društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce.“ Samim time, rod, za razliku od spola, nije biološki determiniran već povijesno i kulturološki uspostavljen unutar društva.
Kao takav, dovodi do svojevrsnog zarobljavanja žena i muškaraca u rodnim stereotipima, zahtijevajući prihvaćanje te ispunjavanje nametnutih rodnih uloga. Rodne uloge oblikuju se kroz socijalizaciju, odnosno kroz utjecaj obitelji, škole, okoline i medija, poput glazbe i filmova, što je posebno izraženo u patrijarhalnim društvima gdje se od pojedinca često očekuje da usvoji odgovarajuće vrijednosti kojima se naglašavaju razlike između žena i muškaraca.