Stare tradicije oživjele su u parku Mlaka. Ovogodišnja proslava obilježena je i važnom obljetnicom – točno je 100 godina od zabrane slobodnog, klasnog sindikalnog organiziranja na zapadnoj obali Rječine, koja se tada nalazila u sastavu fašističke Italije, kao i 120 godina od općeg štrajka u Rijeci.
Također, odabir prostora nije slučajan – ovaj je park povijesno bio jedno od ključnih riječkih sastajališta, svojevrsna „javna scena“ na kojoj su se održavali promenadni koncerti, prvomajski radnički mitinzi, ali i svakodnevni susreti, učenja i boravci studentica i studenata.
Proslavu su organizirali Mjesni odbor Mlaka, udruga studenata Inicijativa kulturalnih studija (US IKS) u suradnji s udrugom Filmaktiv, projektom Klub 24 te Sindikatom Istre, Kvarnera i Dalmacije.
Iz Vijeća mjesnog odbora Mlaka prije događaja su poručili da žele oživjeti povijesni park Mlaka koji je nekad bio centar društvenog života Riječanki i Riječana, i ponovno ga približiti građanima, što je zasigurno uspjelo.
Raznolik program za raznoliko radništvo
U glavnom dijelu programa pročitan je prvomajski proglas na četiri jezika, koji je podsjećao na tekst iz 1904. godine, a govornik je bio Leon Lučev. Nakon toga uslijedile su izvedbe zbora, predavanja i sindikalna tribina o radničkim pravima.
Večernji program obuhvatio je projekcije dokumentarnih filmova o radu i gradu Rijeci, koje je odabrao redatelj Igor Bezinović. Prikazani su kratki filmovi različitih stilskih i političkih pristupa, uključujući film "Jedan dan u Rijeci" Ante Babaje i radovi Petra Trinajstića.
Redatelj Bezinović rekao je da je tematiziranje rada i radno-ekonomskih odnosa u Rijeci nekada bilo značajno te da kulturnim programima na Prvi maj može doprinijeti vraćanju radničkog identiteta gradu.
Događaj je uključivao i kulinarsku radionicu pripreme jela od slanutka (chane), koja je završena zajedničkom večerom na otvorenom, uz učešće mnogih stranih radnica i radnika koji žive u Rijeci.
Opći štrajk prije 120 godina
Prije 120 godina, Rijeka je bila poprište jednog od najznačajnijih radničkih sukoba na ovim prostorima. Opći štrajk, koji je izbio 16. veljače 1906. godine, nije bio tek spontani izljev nezadovoljstva, već kulminacija dugogodišnjeg života u niskim standardima, iscrpljujućih radnih uvjeta i odbijanja poslodavaca da priznaju osnovne zahtjeve radništva.
Štrajk je zahvatio ključne industrijske pogone, a vlasti su na njega odgovorile vojnom intervencijom. Krvavi okršaji koji su uslijedili odnijeli su život mladom radniku Petru Kobeku, koji je tako postao prva žrtva naše borbe u Rijeci. Iako je štrajkačima tada izostala pobjeda, njihov je otpor ostao upisan kao temelj budućeg sindikalnog organiziranja i svijesti da se pravo na dostojanstven rad ne može ukinuti ni vojnom silom.
Stoga, dok današnji radnici i dalje moraju sudski braniti svoje ustavno pravo na štrajk, sjećanje na te događaje iz 1906. nije samo povijesna uspomena – ono je i opomena i poticaj da se borba za pravdu nastavlja.
Borba se nastavlja!
Prvomajsko slavlje u Parku Mlaka tako je postalo svojevrsni mikrokozmos onoga što Praznik rada predstavlja danas – obilježavanje povijesnih pobjeda radništva, ali i suočavanje s tekućim izazovima, dok iz Zagreba predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel poručuje kako je svrha prvog dana svibnja da ga radnice i radnici provedu s obiteljima, a ostala “ 364 dana se borimo za veća prava i veće plaće”.
No, unatoč svečanom ugođaju, prvomajske poruke nisu zaboravile na realnost s kojom se radnici svakodnevno suočavaju.
Iako je u odnosu na prošlu godinu došlo do pomaka u povećanju minimalne plaće s 970 na 1.050 eura bruto, predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Vedran Sabljak upozorava da je unatoč tome kupovna moć građana zbog visoke inflacije u velikom padu.
Iako prosječna plaća raste, medijalna neto plaća pokazuje realniju sliku: u veljači 2026. iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica zaposlenih u Hrvatskoj primila manje od tog iznosa.
I dok se mijenjaju političke vlasti i otpor njima, poruka ostaje ista: Borba se nastavlja!
Naš suradnik Slavko Stilinović donirao je ovaj tekst našem i vašem portalu u trenutku kada su nam smanjena sredstva financiranja. I ovim putem mu iskreno zahvaljujemo na podršci i solidarnosti.
Ako želite da i dalje objavljujemo više ovakvih kvalitetnih članaka, možete donirati — a sva prikupljena sredstva idu izravno na honorare autorica i autora.
Foto: Slavko Stilinović
Preporučite članak: