U posljednjih godinu dana, i ovako već preopterećene medicinske sestre, dale su nemjerljiv doprinos u borbi za zdravlje svih nas. No kako nas u intervjuu upozorava Mario Gazić, predsjednik hrvatske komore medicinskih sestara(HKMS) “situacija [je] alarmantna i hitno [se] moraju početi rješavati problemi u hrvatskom sestrinstvu, jer se bojim da ćemo se za koju godinu naći u bezizlaznoj situaciji.”
Medicinske sestre su i prije pandemije radile pod velikim pritiskom. Prema HKMS, koji su najveći problemi s kojima se one susreću u, uvjetno rečeno, svakodnevnim uvjetima? Jesu li tada postojale naznake pozitivnih promjena kada je u pitanju pozicija medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu i društvu općenito?
Medicinske sestre i tehničari su na svojim leđima iznijeli borbu protiv ove pandemije. To rade i danas. Ako znamo da u bolničkom sustavu nedostaje 4000 medicinskih sestra, što je ekvivalent 25% trenutno zaposlenih sestara u bolničkom sustavu, onda nam je svima jasno pod kakvim pritiskom i u kojim uvjetima one rade. Konstantno upozoravamo da je situacija alarmantna i da se hitno moraju početi rješavati problemi u hrvatskom sestrinstvu, jer se bojim da ćemo se za koju godinu naći u bezizlaznoj situaciji. Problematika medicinskih sestara u Hrvatskoj, prema onome što čujemo od kolegica i pratimo kroz Registar medicinskih sestara, je zaista vrlo složena. Zbunjujući sustav temeljnog obrazovanja medicinskih sestara, nerazumijevanje sestrinstva kao samostalne profesije, organizacijska neusklađenost s potrebama za zdravstvenom njegom i razinama obrazovanja, nepovoljni uvjeti rada, nedostatna, nedosljedna i spora komunikacija s različitim dionicima zdravstvenog sustava, sve su to razlozi nezadovoljstva i odlazaka medicinskih sestara iz Hrvatske.
Naravno, COVID-19 je dodatno zakomplicirao situaciju. Znamo da je HKMS od početka pandemije pratila promjene s kojima su se medicinske sestre suočavale: koji su problemi bili najizraženiji, i kako se na njih pokušalo djelovati?
HKMS je od početka pandemije aktivno pratila svakodnevne promjene i nastojala svojim prijedlozima poboljšati postojeće stanje. Uputili smo niz prijedloga nadležnim ministarstvima, navodeći koji su problem s kojima se medicinske sestre i tehničari susreću u svome radu. Na primjer, na početku pandemije susreli smo se s evidentnim manjkom zaštitne opreme, kao i drugi u svijetu. Kada tome pribrojimo probleme s manjkom kadra, ali i broj zaraženih sestara koji je u Hrvatskoj do danas dosegao brojku od 8 111, što predstavlja četvrtinu svih medicinskih sestara ovdje, onda vidimo da je situacija ostala teška unatoč tim naporima.
Jeste li s članicama imali prilike razgovarati i tijekom pandemije? Što se u njihovim radnim sredinama promijenilo i kakva podrška im je bila dostupna?
Tijekom pandemije smo napravili sve da budemo dostupni našim članicama i članovima, tako da niti jedan dan nismo prestali s radom ureda. Svakodnevno smo odgovarali na upite, naše iskaznice su vrijedile kao propusnice, zbog otežanog javnog prijevoza smo osigurali popuste kod taxi službi i popuste za gorivo. Zbog velikog psihičkog opterećenja osigurali smo psihološku pomoć, i na taj način pokušali pomoći svojim članicama. Njihove radne sredine su se potpuno promijenile i prilagodile novom načinu rada, a to je značilo da se i njihova svakodnevica skroz promijenila.
Mario Gazić, predsjednik HKMS
Često se previđa da medicinske sestre ne rade isključivo u zdravstvenim ustanovama, već i u, na primjer, vrtićima i sustavu socijalne skrbi. Prije godinu dana, komora je provela istraživanje među članicama zaposlenima u domovima za starije. Koji su bili glavni nalazi tog istraživanja?
Problemi medicinskih sestara u sustavu socijalne skrbi su godinama bili na marginama jer su kadrovski i profesionalno stavljene u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale zaposlenike. Evidentan je manjak medicinskih sestara u svim ustanovama socijalne skrbi, pravilnici o minimalnim uvjetima nisu prilagođeni stvarnim potrebama… Anketa koju smo proveli pokazala nam je da su sestre u sustavu socijalne skrbi nezadovoljne svojim položajem i uvjetima rada, i da je izražen odlazak sestara iz tog sustava.
Ovih se dana dosta raspravlja o stanju tog sustava. Jesu li predstavnice medicinskih sestara uključene u rasprave i/ili radne skupine koje se planiraju promjene u sustavu? Kakvo je vaše iskustvo tog procesa?
Održali smo sastanak u nadležnom ministarstvu sa državnom tajnicom gđom Pletikosa, kojoj smo predstavili sve probleme medicinskih sestara u sustavu socijalne skrbi te smo naglasili da se reforma sustava socijalne skrbi ne može provesti bez da se u nju ne uključi i naša profesija. Obećali su nam da će ministarstvo kod planiranja reforme svakako uključiti i nas. Vrijeme će pokazati hoće li biti tako, ali nećemo odustati o nastojanja da pokrenemo stvari s mrtve točke.
Što biste izdvojili kao ključne točke koje moramo poboljšati kako bismo medicinskim sestrama omogućili bolje uvjete rada i ravnopravnu poziciju s ostalim radnicama u sustavima zdravstva i socijalne skrbi?
Ukoliko želimo smanjiti odljev medicinskih sestara iz države te poboljšati aktualnu situaciju, nužno je promijeniti organizacijsku strukturu i cjelokupnu percepciju medicinske sestre u sustavu zdravstva. Prema Registru HKMS-a, aktivnih medicinskih sestara u Hrvatskoj trenutno ima 37 395, čine više od 50 % udjela zdravstvenih radnica, i njihovo nezadovoljstvo je veliko.
Budući da ih u sustavu ima tako puno, nekada prođe više vremena da problemi isplivaju na površinu nego kada su u pitanju manje brojne profesije, a nekada se, nažalost, to dogodi i prekasno. Komora i stručna društva kontinuirano upozoravaju na rastuće nezadovoljstvo medicinskih sestara. Smatramo da poboljšanju uvjeta rada, položaja i obrazovanja medicinskih sestara mogu doprinijeti konkretne mjere koje su prošle godine predložile komora i stručne udruge kroz svoj proglas. Među ostalim, tu su postavljanje jasnog sustava obrazovanja za medicinske sestre, povećanje upisne kvote za najmanje 50 posto, vrednovanje visoke stručne spreme na radnim mjestima koja to zahtijevaju, omogućavanje specijalizacije za određena radna mjesta nakon završenog dodiplomskog studija, te osiguravanje uvjeta u kojima se poslovi nezdravstvenog osoblja ne bi prelijevali na medicinske sestre.
Autor naslovne fotografije: Alberto Giuliani
Intervju vodile:
Preporučite članak: