Radničko samoupravljanje za socijalističku je Jugoslaviju predstavljalo ostvarenje ideala radničke klase. Podruštvljenje vlasništva, decentralizacija i demokratizacija odlučivanja o radu, ali i društvenom životu, bili su argumenti zbog kojih je Ustav iz 1974. nazvan "prvim radničkim ustavom u istoriji ljudskog društva". Kako je moguće da je samo petnaest godina kasnije radničko samoupravljanje ukinuto bez puno otpora, pitanje je koji Krešimir Zovak postavlja u knjizi Niz nezgodnih pitanja – završna faza radničkog samoupravljanja u Jugoslaviji.
"Ustavom iz 1974. i Zakonom o udruženom radu usvojenom dvije godine kasnije, “‘stara’ parola ‘Tvornice radnicima’, dopunjena je parolom ‘sav dohodak radnicima’”. Samo desetljeće i pol kasnije, radnici će ostati i bez tvornica i bez “dohotka”. Još paradoksalnije, razvlaštenje radnika dogodit će se bez prevelike “bure”— sistem “vladavine radničke klase”, u koji su se svi bezrezervno zaklinjali i koji je smatran najvećim doprinosom socijalističkoj teoriji i praksi koji su dali jugoslavenski komunisti, bit će potiho sahranjen."
Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju izdaje knjigu Krešimira Zovaka, Niz nezgodnih pitanja – završna faza radničkog samoupravljanja u Jugoslaviji. U knjizi Zovak postavlja pitanje kako je u svega petnaest godina od potvrđivanja samoupravljanja radničkim Ustavom 1974. godine socijalistička Jugoslavija uspjela priječi put do ukidanja samoupravljačkih praksi i razvlaštenja radničke klase, a sve pod okriljem još uvijek vladajućeg Saveza komunista. Autor postavlja tezu o "tihoj sahrani samoupravlja" te argumentira da su masovni radnički protesti i štrajkovi, koji su zahvatili Jugoslaviju krajem osamdesetih godina, bili dominantno motivirani nemogućnošću ostvarivanja materijalnih interesa radnika u kontekstu ekonomske krize i oštrih mjera štednje, a tek marginalno procesima ukidanja društvenog vlasništva i razvlaštenja radničke klase.
Knjigu Krešimira Zovaka objavljuje Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju kao novi nastavak svoje Biblioteke lijevi džep.
O autoru: Krešimir Zovak završio diplomski studij Povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radio je kao izvršni urednik, autor i prevoditelj u hrvatskom izdanju Le Monde diplomatiquea. Pisao je za hrvatske i regionalne medije kao što su Bilten, Zarez, Novosti, Slobodni filozofski, Mašina. Radi kao učitelj povijesti u osnovnoj školi u Zagrebu te kao koordinator programa u Centru za radničke studije. Glavni istraživački interes mu je povijest jugoslavenskog samoupravnog socijalizma. O toj je temi objavljivao u časopisima 3k: kapital,klasa, kritika i Das Argument.
Publikaciju Niz nezgodnih pitanja – završna faza radničkog samoupravljanja u Jugoslaviji u cijelosti možete pronaći na POVEZNICI.
Ako želite primjerak tiskanog izdanja od sljedećeg tjedna možete ga preuzeti fizički u prostorijama BRID-a u Radničkom domu (Trg kralja Petra Krešimira IV. 2). Dolazak je potrebno najaviti u inbox Radničkih prava, ili na službeni mail – kontakt@udrugabrid.hr
Preporučite članak: