Europa ubrzano diže obrambene proračune. Nakon plana „Readiness 2030” i novog NATO-ova cilja od 5 % BDP-a, većina članica najavila je skok sa sadašnjih 1–2 % na 3–4 % do kraja desetljeća.
Europska konfederacija sindikata (ETUC) upozorava da taj „pomak prema naoružavanju” ne smije biti financiran rezanjem mirovina, zdravstvenih i drugih socijalnih usluga.
Europska konfederacija sindikata (ETUC) u priopćenju podržava usklađene i poboljšane sigurnosne politike koje jamče da Europa doprinosi očuvanju mira, vladavine prava, ljudskih prava i socijalnog napretka u svijetu.
No opravdano su u strahu da će na putu naoružanja prva nastradati socijalna prava. Kažu kako već sada vide da se sredstva EU-a prvotno namijenjena programima kohezije i oporavka preusmjeravaju prema obrambenom sektoru. Navode izračun prema kojem bi dosezanje cilja NATO-a svako kućanstvo u Belgiji stajalo oko 6.000 EUR.
Teret na bogate, a ne na radnice i radnike
„EU mora prestati prazniti ionako nedostatne socijalne fondove, a vlade ne smiju natjerati radnike, umirovljenike ili osobe s invaliditetom da plate cijenu nerealnih ciljeva koje su same potpisale.
Ignoriranje ulaganja u naše javne službe ostavit će Europu nespremnom za izazove koji su pred nama, a dodatno stezanje remena radnicima koji se još nisu oporavili od krize troškova života brzo će erodirati javnu potporu!", upozorava glavna tajnica ETUC-a Esther Lynch.
"U trenutku kada si izvršni direktori isplaćuju više od 100 puta veće plaće od prosječnog radnika, a dioničari primaju rekordne dividende, vrijeme je da najbogatiji doprinesu", predložila je.
Ističe kako se mora osigurati da povećana javna potrošnja na obranu ne služi samo daljnjem bogaćenju dioničara i direktora proizvođača oružja. Financiranje mora biti uvjetovano socijalnim kriterijima koji jamče da su radnici u sektoru obuhvaćeni kolektivnim ugovorima koji osiguravaju pravednu plaću, radne uvjete i osposobljavanje.
Hrvatska priča o ulaganju u obranu
Hrvatska je iskazala interes za sudjelovanjem u europskom SAFE mehanizmu kako bi se zadužila 1,81 milijardu eura za ulaganja u obranu. Novac bi išao na niz projekata nabave naoružanja i proizvodnje malih dronova.
Instrument “Sigurnosna akcija za Europu” (SAFE) vrijedan je 150 milijardi eura i namijenjen za jačanje obrambenih sposobnosti. Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade održanoj predzadnjeg dana srpnja istaknuo je da je riječ o najboljem mogućem zaduživanju jer se ponovno zadužuje EU kao subjekt. Posebno je istaknuo projekt proizvodnje malih dronova, FPV dronova, koji bi bili razvijeni u Hrvatskoj.
Na posljednjem summitu NATO-a dogovoreno je ulaganje od 5 posto BDP-a u obranu do 2035. Hrvatska planira povećati ulaganja do 3 % BDP-a do 2030. Premijer uvjerava da su to itekako dohvatljive ambicije i to ne na štetu socijalnih ili nekih drugih davanja.
Foto: Pexels
Preporučite članak: