U Zagrebu i Splitu nekoliko stotina novinara i podržavatelja slobodnog novinarstva okupilo se kako bi se usprotivili namjeri Vlade da kriminalizira odavanje podataka iz istraga. Iako su novim izmjenama Kaznenog zakona novinari izuzeti kao mogući počinitelji, Hrvatsko novinarsko društvo upozorava da članak 307.a – neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje, stavlja flaster na usta i prijeti višegodišnjim zatvorskim kaznama svima koji žele progovoriti o korupciji i kriminalu među političkim dužnosnicima i njihovim ortacima.
Josipa Rimac: „Pitao me AP kako me je Lovre dočeka ja kažem sve ok to nije tvoja briga.“
Gabrijela Žalac: „Dok oni smisle mi gotove… Dođi kod mene! Je… bi im sve od reda... Ajooooj… Ju.. ju.. ju.. A fine.“
Josipa Rimac: „Ne bi AP pustio sad rošade.“
Gabrijela Žalac: „Pustio bi on pustio.“
Protagonistice ovog razgovora, bivša ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijela Žalac i bivša državna tajnica u tadašnjem Ministarstvu uprave završile su u pritvoru, suočene su s optužnicama i istragama oko zlouporabe položaja i ovlasti te javnog novca.
Transkript njihovog razgovora procurio je u medije, a premijer Andrej Plenković, čiji su inicijali baš AP tada je izjavio: “Promijenit ćemo Zakon o kaznenom postupku i Kazneni zakon i ovakve situacije da nam stvari iz spisa nekontrolirano, namjerno, politički, selektirano, aranžirano izlaze van i čine političke probleme, to se više neće događati jer će to biti kazneno djelo.”
To obećanje je početkom ove godine i ispunio. Prošli tjedan u Kazneni zakon uvršteno je novo kazneno djelo: neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Hrvatsko novinarsko društvo još je u javnom savjetovanju upozorilo da će se zahvaljujući ovim izmjenama, među ostalim, od javnosti skriti kazneni postupci protiv visokih državnih dužnosnika. Danas se pak više stotina ljudi okupilo u Zagrebu ispred zgrade Vlade i u Splitu ispred HNK kako bi još jednom jasno i glasno rekli: NE Lex-u AP!
Većina afera u kojima, slučajno ili ne, sudjeluju HDZ-ovi viši i niži dužnosnici možda ne bi ni ugledale svjetlo dana da je ovakav zakon bio na snazi. Opravdanje premijera i resornog ministra jest da se sporna zakonska odredba ne odnosi na novinare, nego na ljude iz pravosuđa i sve one koji su uključeni u pravosudne procese. Uvjeravaju da se novinari ne moraju brinuti jer je u zakonskoj odredbi eksplicitno navedeno da se ne odnosi na novinare.
Opasni zakon spojenih posuda
No, premijer i resorni ministar u to nisu uvjerili novinara 24 sata Ivana Pandžića. Sa zagrebačkog prosvjeda poručuje: „Ja se neću bojati i dalje ćemo raditi, takva je odluka redakcije. No činjenica je da se ovdje želi začepiti usta ljudima koji imaju saznanja, koji imaju svoju djecu, obitelji, kredite i njih se želi natjerati da tri puta, ne dva puta, razmisle prije nego pričaju s novinarima, a bez izvora i bez tih hrabrih ljudi novinari ne mogu raditi svoj posao. Tako da je ovo zakon spojenih posuda, opasni zakon spojenih posuda.”
Iako premijer uporno tvrdi da su svi sve krivo shvatili, tek izmijenjeni zakon ide u nove izmjene i to par dana nakon što je izglasan. Uz stavak da novinari ne mogu biti ni počinitelji ni poticatelji, dodaje se novi koji će glasiti da nema kaznenog djela ako su informacije otkrivene u interesu žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežitom javnom interesu.
Predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Hrvoja Zovka novi stavak nije impresionirao: „Lex AP je zakon opasnih namjera i ove kozmetičke promjene od jučer u suštini ne znače ništa i dalje će se nastaviti maltretiranje naših kolegica i kolega i zviždača. Glavni zahtjev HND-a je potpuno odbacivanje ovog zakonskog prijedloga. Ako se to ne dogodi HND će stalno prosvjedovati pred vratima Andreja Plenkovića.”
Kadija te tuži, kadija ti sudi
Je li nešto javni interes ili interes žrtve odlučivat će Državno odvjetništvo i sudovi. I to u zemlji u kojoj su novinari osuđivani jer su iznosili činjenice ili pisali satiru.
„U 24 godine kao novinar koji prati pravosuđe, vidio sam izleta na nezakonitu stranu od strane represivnih organa, ekstenzivnog pokušavanja shvaćanja zakona, tako da se bojim da bi do toga moglo doći i u ovom slučaju“, komentirao je novinar Jutarnjeg lista Marin Dešković najavu ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice oko toga tko će utvrđivati je li nešto kazneno djelo neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje ili nije.
Njegov kolega iz redakcije Dušan Miljuš upozorava da se u ovom slučaju nije pokušalo ni sakriti isključivo političke motive za mijenjanje Kaznenog zakona. „Vlada je u zadnji trenutak, dan prije prosvjeda ublažila prijedlog pa rekla da je kada su u pitanju žrtve i interes javnosti neće podlijegati kaznenom progonu, ali vratimo se pozadinu zašto se išlo u izmjene – objava transkripata i spominjanje AP. Jasna je politička pozadina, premijer to nije krio i rekao je da mu objava informacija neće raditi političku štetu.
Je li nešto javni interes ili interes žrtve odlučuje pak Državno odvjetništvo i sudovi. Takav pravosudni spor Miljuš nikome ne bi poželio. „To može isti biti kvaka gdje novinari mogu biti izloženi, i oni koji su dali informacije, dugotrajnim postupcima. Podsjećam na slučaj policajca koji je dao fotografije famoznog podruma Nadana Vidoševića. Čovjek je sedam godina bio na sudu da bi bio pravomoćno oslobođen. Ako je to rješenje, ne znam koliko je to dobro.
Pročitaj više: SLAPP tužbe – zlouporaba prava na zaštitu prava
Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara Maja Sever s prosvjeda se osvrnula na izjavu Ivana Crnčeca, pomoćnika ministra uprave i pravosuđa, koji je izjavio da su dodavanje dodatnih stavaka u zakon rezultat „silne harange“.
„Baš sam pošteno iživcirana njegovom izjavom da je nakon harange promijenjen prijedlog zakonskih izmjena jer to najbolje pokazuje kako oni doživljavaju naša upozorenja da to jednostavno nije dobro ni za društvo ni za građane. I da, premijer je ustuknuo i to dva puta, kada je ubacio članak da su novinari izuzeti i jučer oko javnog interesa, ali i dalje ne shvaćajući da se ovakve stvari moraju raditi u konzultaciji i sa strukom i s ljudima koji rade ovaj posao. Mi nećemo ustuknuti“, poručila je.
Prosvjedi u Zagrebu i Splitu okupili su nekoliko stotina ljudi. Zakon u obliku u kojem ga predlaže Vlada u Saboru će sigurno proći. Ako u budućnosti primijetite nešto manje izvještaja o korupcijskim aferama, imate svako pravo posumnjati da članak 307.a ispunjava svoju svrhu.
„Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“
Članak 307.a
(1) Pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač koji tijekom prethodnog kaznenog postupka koji se na temelju zakona smatra nejavnim, neovlašteno otkrije sadržaj izvidne ili dokazne radnje, s ciljem da ga učini javno dostupnim kaznit će se kaznom zatvora do 3 godine.
(2) Počinjenje, pomaganje ili poticanje kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka ne može ostvariti onaj tko obavlja novinarski posao.“.
Naslovna fotografija: Zoran Pehar/Radnička prava
Fotogalerija: Maja Sever i Zoran Pehar
Tekst napisao:
FOTO GALERIJA
Preporučite članak: