Prenosimo priopćenje za medije Mreže mladih Hrvatske o jučerašnjoj tribini "Štite li zakoni mlade radnike i radnice u Hrvatskoj".
Na otvaranju je Josip Miličević, predsjednik MMH, ujedno i moderator tribine, ukratko podsjetio na događaje iz 2014. u sklopu kojih je donesen novi Zakon o radu. Naglasio je kako je cijeli proces pratio raspad tripartitnog socijalnog dijaloga, brojne industrijske akcije koje su kulminirale i generalnim štrajkom te manjak konsenzusa unutar stručne javnosti o potrebi i smjeru izmjena radnog zakonodavstva. Upozorio je da je takav manjak konsenzusa u upečatljivom raskoraku s činjenicom da se o tom važnom procesu sljedeće četiri godine u javnosti jako malo govorilo. Miličević je naglasio: „Mi okupljeni u inicijativi Vrijedim više! smatramo da institucije imaju odgovornost ne samo provoditi reforme unutar svog djelokruga, već i pratiti njihove učinke te predlagati daljnje korake. Bez toga postoji rizik da greške iz prošlosti trajno ostanu na teret budućim generacijama.“
Jakov Kolak iz BRID-a je predstavio preliminarne rezultate nedavno provedenih fokusnih grupa održanih s mladim građevinskim, medijskim i turističkim radnicima i radnicama. Posebno je istakao raznolikost brojnih problema u provedbi Zakona o radu koji su detektirani temeljem tek tri fokusne grupe, od kojih dio predstavlja flagrantna kršenja, a neki zlouporabu važećih instituta. U toj kategoriji je svakako najrašireniji trend opetovanog obnavljanja ugovora na određeno vrijeme, što se može dovesti u vezu s nedorečenošću odredbi i manjkom učinkovite kontrole na terenu. Kolak je zaključio: „Nalazi našeg istraživanja provedenog na ograničenom obuhvatu jasno pokazuju kako izmjene Zakona o radu iz 2014. nisu riješile probleme kojima je njihovo donošenje legitimirano, a otvorile su prostor daljnje legalne prekarizacije, naročito prisutne među mladim radnicima i radnicama.”
Kako se takve prakse odražavaju na zadovoljstvo radnika? Vrlo negativno, osnovna je poruka prezentacije Sunčice Brnardić iz SSSH temeljem istraživanja o percepciji kvalitete radnih mjesta provedenog 2018. Hrvatski rezultati su gotovo po svim osnovama ispod EU prosjeka, a najveći stupanj nezadovoljstva iskazuju upravo radnici zaposleni putem ugovora na određeno vrijeme koji se obnavlja. Brnardić ističe: „Takav nalaz je posebno problematičan u okolnostima kad je Hrvatska prema posljednjim Eurostatovim podacima iz 2017. 'EU lider' po udjelu ugovora do 3 mjeseca te ima najveći rast udjela zaposlenih putem ugovora na određeno vrijeme općenito.“
Maja Pleić iz Centra za mirovne studije predstavila je rezultate kvalitativne studije koja je uključivala mlade koji su nezaposleni ili uključeni u prekarne radne odnose, stavljajući poseban naglasak na učinke koje takve prakse imaju na osobnoj razini. Kao središnju temu istraživačkih nalaza Pleić je istakla činjenicu da unatoč postojanju objektivnih strukturnih okolnosti koje većinu sudionika stavljaju u direktan rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, većina njih je sklona takvu situaciju prihvaćati relativno pasivno, racionalizirajući kako: „...barem ne kopam po kantama za smeće” te „...uvijek može gore.” Takav pristup dovodi u direktnu vezu s manjkom volje među mladima da se kolektivno organiziraju te javno aktiviraju na rješavanju problema s kojima se susreću: „Umjesto toga pokušavaju probleme rješavati direktno sa šefovima ili ako situacija postane doista nepodnošljiva, odlučuju na odlazak iz zemlje.”
Temeljem ovih nalaza te popratne rasprave organizatori su naglasili potrebu daljnjeg javnog tematiziranja ovako problematičnih učinaka radnog zakonodavstva koje predstavlja važnu kariku u lancu socijalne i ekonomske zaštite mladih u Hrvatskoj. Pritom je ključno osigurati da se ovom temom ozbiljno počne baviti i resorno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, čija je reprezentacija upečatljivo izostala unatoč opetovanim pozivima organizatora.
Fotografija preuzeta s Facebook stranice Mreže mladih Hrvatske
Kontakt: Nikola Buković, nikolab@mmh.hr; 099/6655-447.
Autor teksta:
Preporučite članak: