Umjetna inteligencija (UI) sve brže ulazi u svijet rada, ali sindikati u Hrvatskoj još hvataju korak. Gotovo polovica aktivnih sindikalista već je koristila UI, no većina to radi rijetko i bez sustavne edukacije.
Pokazalo je to istraživanja o UI i radnim mjestima koji su proveli Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Zaklada Friedrich Ebert. Na nedavnom predstavljanju sažetka istraživanja istaknuto je da poslodavci itekako koriste umjetnu inteligenciju i to za nadzor rada, mjerenje učinka, raspoređivanje smjena i filtriranje kandidata.
Ako sindikati uskoro ne postave pravila, njih će postaviti poslodavci i algoritmi koji idu njima na ruku. No, da bi umjetnu inteligenciju mogao regulirati moraš je poznavati i koristiti.
Online anketa provedena u siječnju i veljači 2025. na uzorku od 304 aktivna sindikalista pokazala je da je 49% ispitanika koristilo neki oblik UI. Međutim, učestalost je niska: gotovo polovica korisnika navodi da alate koristi rijetko.
Kada se UI koristi, najčešće je riječ o zadacima koji štede vrijeme u svakodnevnom radu:
1. pisanje tekstova (52,3%)
2. učenje (42,3%)
3. pronalaženje informacija (34,2%)
4. prevođenje (32,9%)
5. informiranje i komunikacija s članovima (30,9%)
Rjeđe se navodi korištenje za ozbiljnije “sindikalne” potrebe kao što su analiza podataka i podrška sindikalnom organiziranju, iako upravo tu leži velik dio potencijala.
Sindikalisti kao glavne prepreke budućem korištenju UI najčešće navode privatnost i sigurnost podataka (39,5%) te nedostatak vještina i kompetencija (36,8%). To je posebno osjetljivo jer sindikalni rad uključuje povjerljive podatke: radni sporovi, otkazi, zdravstvene i obiteljske okolnosti, disciplinski postupci.
Kada govore o rizicima, ispitanici najviše ističu nestanak ljudskog elementa (36,8%), smanjenje potrebe za radnicima (28,3%) te manipulacije i zloupotrebe (23,0%).
Drugim riječima, UI se ne doživljava samo kao alat koji ubrzava posao, nego i kao mehanizam koji može pojačati pritiske, nadzor i nesigurnost, pogotovo ondje gdje algoritmi rangiraju radnike, mjere “učinak” ili odlučuju o smjenama.
Na predstavljanju je naglašeno da istraživanje pokazuje jaz između iznimno visokih očekivanja od sindikata i trenutno niske razine znanja, vještina i konkretnog angažmana po pitanju UI.
Poruka je neugodna, ali korisna: članstvo očekuje zaštitu i vodstvo, a sindikati moraju izgraditi kapacitete prije nego UI postane “novo normalno” u svim sektorima.
Kao smjerovi djelovanja ističu se edukacija kritičke UI pismenosti, strateško pozicioniranje sindikata u upravljanju uvođenjem UI te prelazak iz reaktivnog u proaktivno djelovanje.
Stari pritisci guraju UI u drugi plan, ali UI ne čeka
Na istom događaju predstavljen je i “Sindikalni pregled – Hrvatska 2025." Darko Šeperić (SSSH) upozorio je da je glavni problem za sindikate smanjenje raspona plaća: rast minimalne plaće nije pratio rast plaća za srednja i više složena radna mjesta pa razlike postaju gotovo simbolične. Taj kontekst objašnjava zašto tema UI često padne niže na listi prioriteta – iako će upravo UI sve više utjecati na to tko radi koje poslove, pod kojim uvjetima i uz kakvu kontrolu.
Za sindikalce UI nije tema budućnosti nego pregovaračka tema sadašnjosti: tamo gdje se uvode algoritmi, treba se izboriti za transparentnost, obuku i pravo na prigovor. Zato je važno da već sada na radnim mjestima sindikati od poslodavaca traže:
1. Transparentnost: gdje se UI koristi, za koje odluke i s kojim podacima.
2. Pravo na informaciju i savjetovanje: uključivanje radničkih predstavnika prije uvođenja i kod svake značajne promjene sustava.
3. Jasna pravila nadzora i mjerenja učinka: zabrana pretjeranog nadzora, objašnjivi kriteriji i dokumentirani modeli ocjenjivanja.
4. Edukacija: obuka na teret poslodavca: edukacija radnika i sindikalnih povjerenika za praktično i sigurno korištenje.
5. Privatnost i sigurnost: minimizacija podataka, zabrana unošenja osjetljivih podataka u vanjske alate, jasna odgovornost poslodavca.
6. Pravo na prigovor i ljudsku provjeru: automatizirane procjene, rangiranja i odluke moraju biti osporive i provjerljive od strane čovjeka.
7. Procjena utjecaja na radna mjesta: plan prekvalifikacija/usklađivanja vještina i zaštita od tehnoloških viškova.
Bez tih pravila, UI lako postaje alat za pojačani nadzor i pritisak na radnike, dok uz pravila može postati alat koji sindikatima daje brži uvid, jaču argumentaciju i bolju podršku članovima.
Foto: Pexels, SSSH
Preporučite članak: