Međunarodna udruga za zračni prijevoz IATA predviđa da će zrakoplovne kompanije posredstvom korona krize i zbog pada putničkog prijevoza na globalnoj razini od 95 posto izgubiti u 2020. više od 300 milijardi dolara prihoda te da je 25 milijuna radnih mjesta vezanih uz avio sektor u opasnosti. Iz tog razloga brojne kompanije pokušavaju ishoditi državnu financijsku pomoć ili krizne bankovne kredite.
Masovni otkazi usprkos paketima pomoći
Početkom travnja dogovorom uprave i sindikata više od 30.000 od ukupno 42.000 radnika British Airwaysa poslano je na dvomjesečni plaćeni prisilni dopust u sklopu vladine mjere kojom se za 7,5 milijuna britanskih radnika u najpogođenijim sektorima odlučilo pokriti 80 posto plaće. No već krajem mjeseca direktor kompanije Alex Cruz najavljuje da kompanija planira otpustiti 12.000 radnika.
Iako je u međuvremenu britanski ministar financija Rishi Sunak produžio vladinu mjeru pomoći do kraja srpnja te najavio produžetak do listopada, Willie Walsh, direktor International Airlines Groupa, kojoj uz British Airways pripadaju i irski Aer Lingus te španjolske Iberia i Vueling, potvrdio je da se od plana masovnog otpuštanja u British Airwaysu ne namjerava odustati. Walsh otpuštanja pravda gubitkom od 535 milijuna eura u prvom kvartalu 2020. te crnim prognozama oporavka zrakoplovnog putničkog prometa, a što prema njegovim riječima državno subvencioniranje plaća ne može pokriti.
U kontinentalnoj Europi, Lufthansa s njemačkom državom pregovara za približno 10 milijardi eura državne pomoći. No svejedno je najavila da bi nakon okončanja krize mogla imati višak od 10.000 radnika, pri čemu je svog niskobudžetnog prijevoznika Germanwings već ugasila, a 90.000 od 135.000 radnika poslala na prisilni dopust.
AirFrance-KLM će od francuske vlade u obliku pozajmice i kreditnih garancija dobiti 7 milijardi eura, potez koji je morala odobriti Europska komisija, a s negodovanjem dočekao direktor najvećeg europskog niskobudžetnog prijevoznika, irskog Ryanaira, Michael O'Leary koji smatra da se radi o diskriminatornom pogodovanju, dok je istovremeno najavio otpuštanje 15 posto svojih radnika, većinom pilota i kabinskog osoblja.
Fotografija 1.
Kakva je situacija s Croatia Airlinesom?
Avio prijevoznik veličinom i vlasničkom strukturom usporediv s Croatia Airlinesom, malteški nacionalni prijevoznik Air Malta od početka je krize odlučan u nakani da do ušteda dođe masovnim otpuštanjima. Piloti i kabinsko osoblje pozivaju se na odredbe kolektivnog ugovora koje malteška Vlada odbija ispoštovati, i traže intervenciju pravosuđa.
Naš državni avio prijevoznik je prema riječima direktora komercijalnih poslova Croatia Airlinesa Slavena Žabe od početka pandemijske krize otkazao preko 70 posto planiranih letova, a zabilježeni gubitak prihoda u travnju je iznosio 114 milijuna kuna. Žabo je istaknuo da je dijelu radnika omogućen rad od kuće te da je otvoren socijalni dijalog sa sindikatima u cilju pronalaženja ušteda.
Kako je izgledao socijalni dijalog na razini firme i čega su se sve radnici pristali odreći za Radnička prava komentira članica Izvršnog odbora sindikata Orca (Organizacija radnika Croatia Airlinesa) Suzana Artuković Vuksan: „Potpisali smo izmjene i dopune Kolektivnog ugovora u obliku dodatka Kolektivnom ugovoru, s primjenom od 1. svibnja 2020. do 30. travnja 2021. s čime je umanjena vrijednost boda (plaće su nam izražene u bodovima) što je otprilike smanjenje od 15 posto bruto plaće. Uz to nema regresa i božićnice za ovu godinu, a isplata jubilarne nagrade za one radnike koji ove godine pune 25 godina rada u kompaniji se prolongira za sljedeću godinu (obzirom da je to jedina obvezna stavka iz KU, jer za ostale obljetnice nema obveze isplate jubilarne nagrade pa se već dugi niz godina niti ne isplaćuje). Pri smanjenju vrijednosti boda, vodilo se računa da se ne smanjuju plaće koje su ispod cca 4.100 kn neto, a takvih radnika je u CTN-u 100-tinjak (skoro pola od tog broja se odnosi na kabinsko osoblje zrakoplova). Također je rečeno da neće biti otpuštanja niti zapošljavanja do kraja ove godine.“
Fotografija 2.
Radni uvjeti tijekom korona krize
Uz smanjenje prihoda pandemija je, po riječima Artuković Vuksan, znatno otežala rad u zrakoplovima gdje je unatoč mjerama predostrožnosti, povećan rizik od zaraze: „Imamo već nekoliko slučajeva potrebe samoizolacije članova kabinske posade koja je bila na letovima na kojima je utvrđen putnik ili više njih koji su pozitivni na Covid-19. To sada, ali i ubuduće ako se tako nastavi, bitno remeti život kabinskog osoblja jer je posao takav kakav je (nemogućnost distanciranja, ali zapravo i nužno pružanje pomoći bolesnim putnicima, jer smo između ostalog i zbog toga na avionu), da bismo nakon svakog leta strepili jesmo li pokupili zarazu, jesmo li je donijeli nekom od ukućana i tako sve do trenutka dok ne prođe tih 14 dana, u slučaju da nam u međuvremenu nisu dojavili da je ipak bio netko zaražen na našem letu i da smo u samoizolaciji odjednom (a znamo što znači samoizolacija, ne znaš je li gore samcima kojima nema tko u nabavku namirnica ili onima s ukućanima koji zbog toga završe svi u samoizolaciji – zapravo je to jedan teror do daljnjega dok se ne smisle i osiguraju ranija testiranja tih najizloženijih radnika).“
Artuković nam potvrđuje da uredski radnici od početka pandemije uglavnom rade od kuće, ali ističe da je velik broj ostalih radnika poslan na godišnje odmore kako bi se izbjeglo korištenje istih u ljeto zbog navodnog troška koji bi se tako stvorio kompaniji. O kakvom se trošku radi nije jasno.
Ukratko, rizik poslovanja posvuda pada na leđa radnika od kojih se očekuje da se odreknu stečenih prava, pristanu na značajna smanjenja plaća, rad u otežanim ili po zdravlje opasnim uvjetima te budu prvi na udaru „restrukturiranja“ kroz masovna otpuštanja.
Izvor naslovne fotografije: needpix
Tekst napisali:
Preporučite članak: