Zaustavimo korporativnu zlouporabu

"Da li se o korporativnoj odgovornosti u Hrvatskoj priča dovoljno?

Znaju li naši građani kakav se zakon priprema na razini Europske Unije?

Koliko su građani svjesni svakodnevne upletenosti u globalne vrijednosne lance?

U Hrvatskoj postoje tvornice čiji radnici pate od posljedica korporativne nepravde, a istovremeno se na našem tržištu nalaze brendovi koji te iste nepravde vrše u nekim drugim zemljama.

Previše kompanija diljem svijeta profitiralo je od iskorištavanja ljudi i planeta. Njihove aktivnosti uzrokovale su ili pridonijele klimatskom slomu, kolapsu biološke raznolikosti, eroziji radničkih i
sindikalnih prava, prisilnom i dječjem radu, rastućem siromaštvu, te ubojstvima aktivista koji se zalažu za zaštitu prirode i ljudskih prava.

U travnju 2020. ovjerenik Europske Komisije za pravosuđe Didier Reynders izrazio je predanost predlaganju novih pravila o ljudskim pravima i zaštiti okoliša za kompanije. Nakon mnogo godina inzistiranja na dobrovoljnim mjerama za kompanije, Komisija je konačno shvatila hitnu potrebu za boljom zaštitom ljudskih prava i okoliša.

U listopadu 2020. pokrenuto je javno savjetovanje koje je ispitalo građane, kompanije, nevladine organizacije i druge dionike što misle o tom prijedlogu. 

Neke europske zemlje već su usvojile nacionalne zakone kako bi kompanije učinile odgovornima. Ipak, potreban nam je europski zakon. Globalizacija korporativnih lanaca vrijednosti jasno je pokazala: ono što kompanije rade ima globalni utjecaj na ljude i planet.

Kompanije često eksternaliziraju i podugovaraju dijelove svoje proizvodnje – kao što je izrada odjeće, žetva zrna kave ili rudarenje minerala – zemljama s blažim standardima zaštite okoliša i ljudskih prava. U tim zemljama one mogu djelovati nekažnjeno.

Iako imamo međunarodne smjernice o tome kako bi poslovni subjekti trebala djelovati, poput Vodećih načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima (UNGP) i Smjernica OECD-a za multinacionalne kompanije, one su uglavnom dobrovoljne. Ove smjernice ne uspijevaju osigurati pravdu za žrtve, spriječiti korporativnu zlouporabu i promijeniti poslovno ponašanje.

Zaključak je sljedeći: potrebna su nam obvezujuća, a ne dobrovoljna pravila."

Izvor: priopćenje za medije Novog sindikata