Alen Sućeska - Gramscijeva „teorija ideologije“: hegemonija i senso comune

Objavljeno: 31.03.2017

Nasuprot kulturalnim čitanjima Antonija Gramscija, njegov koncept hegemonije, kao jedan od elemenata Gramscijevog lenjinističkog nasljeđa, odnosi se na specifičnu formu političke dominacije koja je svojstvena modernoj, kapitalističkoj državi. Hegemonija je stoga neodvojiva od Gramscijeva koncepta integralne države, jer tek unutar tog teorijskog okvira ona dobiva svoje mjesto i značenje. Zanemarivanje te bitne poveznice najčešće vodi u "kulturalizaciju" političkih praksi, kako dominantnih, tako i podređenih klasa, te u apstrahiranje od širih, prvenstveno ekonomskih faktora dinamike društvenih odnosa, što će se u izlaganju pokazati da je slučaj s kulturalnim studijima. S nešto više "filološkog poštenja", odnosno, čitanja izvornog teksta (Gramscijevih "Zatvorskih bilješki"), Gramscijeva bi se "teorija ideologije" mogla locirati u "općem načinu mišljenja" (senso comune), proizvodu hegemonije nedvojbeno ideološkog karaktera, čiji je učinak održavanje podređenih klasa u fragmentiranom i kontradiktornom pristupu svijetu.

Upravo senso comune onemogućuje tumačenje hegemonije isključivo kao stvaranja pristanka podređenih klasa na postojeći društveni poredak. Naime, osim učinka pristanka, senso comune također podrazumijeva i "usmjeravanje" političkog nezadovoljstva u smjerovima koji ne ugrožavaju postojeće društvene odnose, poput nacionalizma, kao i efekt socijalne i političke marginalizacije neuspješno integriranih društvenih skupina. Prema tome, ako bi se pokušalo koncipirati Gramscijevu teoriju ideologije, ona bi mogla ponuditi puno više od poznate dihotomije prisile i pristanka: s jedne strane, pojam integralne države pokazuje da možemo (i trebamo) govoriti o materijalnosti ideologije u državnim aparatima te u društvenim praksama koje se odvijaju u njima i oko njih; s druge strane, pojam senso comune, osim učinka pristanka sadrži i druge ideološke učinke, te ukazuje na Gramscijevo mnogo kompleksnije razumijevanje ideologije nego što mu se to inače pripisuje. Također, senso comune dolazi u paru s pojmom "dobrog načina mišljenja" (buon senso) koji Gramsci koristi kako bi ukazao na prostor potencijalnog otpora.

Alen Sućeska doktorirao je filozofiju u Frankfurtu, trenutno je postdoktorand na Odsjeku za politologiju Sveučilišta u Beču, bavi se teorijom ideologije i teorijom države