Slovenija je jedna od rijetkih europskih zemalja koja je u svoje institucije uspješno ugradila elemente korporativizma. Sama ideja korporativizma leži u tome da se u proces donošenja odluka vezanih uz socijalne i ekonomske politike uključe predstavnici raznih društvenih skupina, ponajprije predstavnici sindikata i udruženja poslodavaca. Slovenski gornji dom parlamenta - Državni Svet - možda je i najbolji primjer primjene tih ideja. Njega, kao sastavni dio legislative, čini 40 članova - 4 predstavnika sindikata i 4 predstavnika udruga poslodavaca, 4 predstavnika udruga seljaka, obrtnika i samostalnih malih poduzetnika, 6 predstavnika udruga za negospodarske djelatnosti i 22 predstavnika interesa različitih lokalnih jedinica.
Na visoku razinu primjene korporativizma u Sloveniji upućuju i podaci Eurofonda vezani uz indeks industrijskih odnosa koji se računa kombiniranjem 4 različita indeksa. Kroz kalkulacije različitih indeksa na grafu, vidljivo je kako je po indeksu socijalne pravde Slovenija rangirana na visokom 6 mjestu među državama EU.
Graf 1 - Index socijalne pravde
Taj indeks računa se iz 3 faktora: socijalna kohezija i nediskriminacija, jednakost prilika i jednakost ishoda. Također, Slovenija je visoko rangirana i po indeksu industrijske demokracije koji se računa kroz faktore: autonomije, participacije i predstavništva. Na druga dva indeksa, kvaliteta rada i zaposlenosti te industrijske kompetitivnosti, Slovenija je ipak nešto lošije rangirana, ali i dalje se nalazi oko europskog prosjeka.
Kada se ti podaci agregiraju u jedan zajednički indeks vidljivo je kako je Slovenija rangirana tik iznad europskog prosjeka. A gledamo li te podatke komparativno, lako je za primijetiti kako je Slovenija ujedno i jedina "tranzicijska" zemlja iznad prosjeka EU, dok se npr. Poljska, koja se često uzima kao primjer uspješno provedene tranzicije gospodarstva, nalazi na predzadnjem mjestu. Dakle, u kontekstu tranzicijskih država, Slovenija se izdvaja kao država koja je uspješno sačuvala dio pozitivnih tekovina socijalizma te je kao gospodarski sustav značajno ublažila negativne posljedice brzinske tranzicije u kapitalizam.
Graf 2 - Slovenija jedina 'tranzicijska' zemlja iznad prosjeka EU
No, formacijom nove vlade 2018. godine socijalni dijalog između predstavnika sindikata, udruga poslodavaca i vlade znatno je narušen.
Socijalni dijalog kao formalnost
Prije nešto više od godine dana, Slovenija je dobila manjinsku vladu - što je prvi takav slučaj u njenoj povijesti od osamostaljenja - na čelu s Marjanom Šarecom. Oformljena je manjinska koalicija stranaka centra i lijevog centra čija se parlamentarna većina osigurala putem posebnog dogovora sa strankom Levica u sklopu kojeg Levica daje potporu manjinskoj koaliciji bez da u nju ulazi. Naknadno, početkom studenog, taj je sporazum raskinut te je koalicijska vlada dodatno oslabljena. Levica se odlučila na takav potez nakon što je Vlada uporno odbijala njihov prijedlog za ukidanjem dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Veći problemi u provođenju socijalnog dijaloga počinju krajem rujna 2019. godine, kada udruženja poslodavaca najavljuju kako više neće sudjelovati na sjednicama Ekonomsko-socijalnog vijeća Slovenije (ESS). ESS je, uz gornji dom parlamenta, najvažnija korporativistička institucija u Sloveniji. No, dok je gornji dom legislativno tijelo, ESS je tijelo koje ima savjetodavnu funkciju. Iako su ovlasti ESS-a manja, on je vrlo važan jer je osnovan kako bi direktno utjecao na legislativu vezanu uz rad, socijalu i zdravstvo kroz savjetovanja s Vladom. Udruženja poslodavaca izjavila su kako je funkcija ovog tijela uništena te kako je u mandatu trenutne Vlade socijalni dijalog sveden na formalnosti. Naglašavaju kako se po pitanju poreznih reformi, reformi zdravstva i zakona o radu Vlada nije ni pokušala savjetovati s ESS-om. Kao konačni povod za napuštanje ESS-a naveli su potez Levice koja je zaobišla savjetovanje s ESS-om, te uvrstila prijedlog o ukidanju dopunskog zdravstvenog osiguranja u saborsku proceduru, nakon neuspjelog pregovaranja Levice i Vlade o tom istom pitanju.
Slika 1. Kampanja Levice protiv dopunskog zdravstvenog osiguranja
Također, Lidija Jerkič, predsjednica ZSSS-a (Zveza slobodnih sindikatov Slovenije) dala je ostavku na mjestu predsjednice ESS-a. Njeno obrazloženje, iako motivirano drugačijim događajima, na sličnom je tragu s onim kojeg su prezentirale i udruge poslodavaca - degradiranje uloge ESS-a i manjak socijalnog dijaloga po pitanjima socijalnih izdataka, zdravstvenog osiguranja i porezne reforme.
Olakšice za najbogatije financirane rezovima za najsiromašnije
Sljedeći problem vezan uz razinu i kvalitetu socijalnog dijaloga javlja se u obliku odluke Vlade s početka listopada o ukidanju socijalnih bonusa i odluke o poreznoj reformi. Vlada je prvu odluku opravdala tezom kako je socijalna pomoć zbrojena s bonusom približno jednaka minimalnoj plaći, što navodno smanjuje poticaj za traženje posla. Na tu argumentaciju nadovezale su se neoliberalne mantre o lijenom narodu koji suviše opterećuje državnu blagajnu te naravno previsokim porezima koji navodno smanjuju količinu gospodarske aktivnosti i konkurentnosti.
Naime, mjera socijalnih bonusa uvedena je kako bi olakšala život radnicima koji sa svojim dohotkom ne mogu preživjeti. Ukidanjem socijalnih bonusa Slovenska vlada je uštedjela oko 16 milijuna €. Također, porezna reforma koja smanjuje progresivne stope oporezivanja dohotka i istodobno povećava porez na kapitalne dobitke (porez koji se plaća na sve dobitke ostvarene od transakcija na tržištima dionica i ostalih financijskih instrumenata) opravdava se kao pokušaj povećanja konkurentnosti rada. Istina je ipak drugačija. Porezne olakšice u sklopu smanjenja progresivne porezne stope osjetit će skoro isključivo oni koji se nalaze u dva najviša dohodovna razreda. Odnosno, reforma će pogodovati najbogatijima, dok većina, oni iz nižih dohodovnih razreda, neće osjetiti nikakve blagotvorne učinke. Vrlo je indikativno kako projicirani trošak ove olakšice iznosi 16 milijuna €, iznos identičan uštedi koja je ostvarena rezanjem socijalnih bonusa za najsiromašnije. Dakle, olakšice za bogate financirane su rezovima za najsiromašnije!
Važno je spomenuti kako ni jedna od tih odluka nije dobila zeleno svjetlo iz ESS-a, ali su uvrštene u parlamentarnu proceduru, što ukazuje na opravdanost optužbi sindikata i poslodavaca o srozavanju uloge ESS-a. No protivljenje takvoj vladinoj politici nije stalo samo na izlasku iz ESS-a. Odluci o ukidanju socijalnog bonusa protivi se ZSSS i preko 60 nevladinih organizacija. Ističu kako će ova mjera pogoditi samo najsiromašnije slojeve društva te, zajedno s odlukom o smanjivanju stope progresivnog oporezivanja, uvelike utjecati na dalji razvoj nejednakosti u slovenskom društvu.
Vlada na klimavim nogama
Manjinska koalicija nije prva vlada koja pokušava zaobići korporativističke institucije u legislativnom i savjetodavnom procesu, no za sada se čini kao jedna od najustrajnijih. Na poteze udruga poslodavaca i sindikata, Šarec odgovara kako se izlazak udruge poslodavaca iz ESS-a koji je motiviran potezom Levice ne može stavljati na teret Vladi, s obzirom na to da Levica nije dio vladajuće koalicije. Na ostavku Lidije Jerkič Šarec nije se posebno osvrtao, ali je naglasio kako će prisustvovati budućim sjednicama ESS-a. Iako izbjegava odgovornost za situaciju, iz njegovih najava za uključivanjem u rad ESS-a naslućuje se spremnost na određene kompromise u polju socijalnog dijaloga i svjesnost da u situaciji manjka potpore u parlamentu, njegova manjinska koalicija stoji na klimavim nogama.
Izbor naslovne fotografije: Pixabay
Tekst napisao:
Preporučite članak: