Large naslovna

Vjerojatno ste vidjeli reklame o povratku legendarne domaće marke šivaćih mašina Bagat na tržište, iako od domaćeg nema ni d, a od Bagata ni b. O tome što je Bagat bio, a što se danas pod tim imenom pokušava prodati piše naša Ivana Perić.

 

Krajem travnja na više su se domaćih portala pojavili sponzorirani tekstovi i oglasi u kojima se najavljuje veliki povratak Bagata. "Legenda se vraća! Predstavljamo novu generaciju šivaćih strojeva Bagat”, “Napredne funkcije za još više užitka u šivanju", “Nove modele BAGAT šivaćih strojeva odsada možete kupiti i na hrvatskom tržištu!”, stoji u nekima od oglasa.

Navodi se i kako je do kraja svibnja šivaće mašine moguće kupiti po sniženoj cijeni, pa tako Bagat Jantar košta 1.699 kuna, a Bagat Safir 1.999 kuna. Osim na Bagatovom webshopu, može ih se kupiti i na različitim prodajnim mjestima: Elipso, Emmezeta, Bazzar, Abrakadabra, eKupi.

Legenda se ne vraća

Kratkim internetskim pretraživanjem o ovom Bagat projektu, brzo doznajemo da iza njega stoji slovenski poduzetnik Matjaž Kuzmič koji je 2019. godine doznao da marka Bagat nije zaštićena (registrirana) i sam je zaštitio (registrirao) na cijelom teritoriju bivše Jugoslavije. “Bila bi mi šteta da marka padne u neke strane ruke, tvrtku, koja bi je mogla po mom mišljenju uništiti. Odlučio sam oživjeti marku Bagat, u želji da kupcima ponovo ponudim pouzdane i kvalitetne šivaće mašine za kućanstvo”, kazao je Kuzmič lani novinarima Zadarskog lista.

Istaknuo je da ga je vodila želja za održavanjem i oživljavanjem ove velike marke u svijetu, ali i da je rad na njenom oživljavanju potaknuo na suradnju tehničare, mehaničare i strane partnere, pa su izrađeni kvalitetni novi modeli šivaćih strojeva. Iako se naveliko poziva na kvalitetu koja se veže uz Bagatovo ime, Kuzmič se u potrazi za dobavljačem i proizvođačem, obratio proizvođačima i dobavljačima iz Azije.

“U suradnji s azijskim proizvođačem, našim mehaničarima i mojom majkom, dugogodišnjom profesionalnom krojačicom i profesoricom, dizajnirali smo i pustili u proizvodnju potpuno nove modele Jantar i Safir. Ako se pojavi mogućnost kvalitetne proizvodnje šivaćih strojeva u Europi, proizvodnja će odmah započeti u Europi, što je također moja želja”, navodi u jednom intervjuu.

Iz svega ovoga jasno je da se “legenda ne vraća”, nego da se na konto legendarnog imena Bagata pokušava utržiti projekt (doslovno, projekt) koji s onime što je Bagat bio nema nikakve veze.

Kako je Bagat postao ime

Bagat je pokojnik zadarske industrije od stečaja završenog 2011. godine. Zbog načina na koji je tvornica uništena 1990-ih, bivši radnici i radnice su tijekom godina prosvjedovali i podnijeli niz prijava DORH-u, ali one (još uvijek) nisu urodile nikakvim plodom.

Foto: Narodni muzej Zadar


Velebna zadarska tvornica s proizvodnjom je krenula 1950. godine, kada je imala 57 zaposlenih. Primarna svrha Bagata bila je proizvodnja brodske opreme za potrebe JNA, a ime je tvornica i dobila po partizanu i narodnom heroju Vladi Bagatu, koji je sudjelovao u stvaranju prvih jugoslavenskih mornaričkih jedinica.

Prvi prototip Bagat šivaće mašine izradio je mehaničar Šime Pavić 1955. godine. Prototip je težio preko sedam kilograma, a mogao je šivati u dva pravca (naprijed-natrag), šivati cik-cak, poluautomatski izrađivati rupice, šivati gumbe, izrađivati devet vrsta uzoraka i šivati s dvije igle. Vrlo brzo su u Zadru počele nicati raznolike “bagatice”, a imena Slavica, Višnja, Ruža, Jadranka prelazila preko usana diljem svijeta. U pola stoljeća rada u Bagatu su proizveli više od 20 vrsta kućnih šivaćih strojeva. Na vrhuncu poslovanja 1980-ih u tvornici je radilo 3.600 radnika i radnica, a proizvodili su 160 tisuća strojeva godišnje, od čega je polovina išla u izvoz.

Poduzeće Bagat trgovina krajem 1980-ih imalo je u vlasništvu 75 prodavaonica (Zadar, Zagreb, Osijek, Vinkovci, Knin, Sisak, Požega, Karlovac, Slavonski Brod, Dubrovnik…), osam stovarišta i desetak servisnih radionica. Prodavaonice su imali i u Sloveniji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori - ukratko, po čitavoj Jugoslaviji.

Osim što su je u Bagatu radio ogroman broj ljudi iz čitavog zadarskog kraja, s razvojem tvornice razvijala se i infrastruktura grada. Spomenut ćemo ovdje samo jedan od primjera takvog djelovanja - na Branimirovoj obali, na jednoj od najljepših pozicija u gradu, s pogledom na staru gradsku jezgru i Zadarski kanal, Bagat 1962. godine gradi neboder za svoje radnike i radnice. Autorstvo nebodera potpisuje Slavko Šimatić, a zgrada je i danas u gradu poznata kao "Bagatov neboder" (bio je to i prvi neboder u Zadru).

Izgradnja stambenih kompleksa, ulaganje u društvene, obrazovne i kulturne sadržaje, masovno zapošljavanje lokalne radne snage - sve je to bio Bagat. Nije, dakle, bitno to što je Bagat ime, nego kako je Bagat postao ime. Reći da se Bagat oživljava, u situaciji u kojoj je jasno da nema nikakvog oživljavanja domaće infrastrukture i proizvodnje, jeftin je marketinški trik. Ovo čemu trenutno svjedočimo podlo je trženje zadnjeg komada Bagatovog leša, imena koje je ostalo “nezaštićeno”, upecano s ruševina kako bi netko na njemu još malo profitirao.


Objavu ovog teksta podržala je Zaklada Rosa Luxemburg - Southeast Europe sredstvima Ministarstva za vanjske poslove Savezne Republike Njemačke.

Naslovna fotografija: Petar Milošević, Radnička prava
Tekst napisala:

Ivana Perić


    Preporučite članak: