U suvremenim uvjetima, produženje životnog vijeka i očuvanje fizičkih sposobnosti starijih osoba dovode do nužne promjene u politici umirovljenja. Fleksibilnost postaje ključna riječ, omogućavajući umirovljenicima da rade dulje ili se prilagode poslovima koji su prikladni za njih.
Stariji poduzetnici nose svoje iskustvo kao dragocjeni teret, prenoseći znanje i vještine mlađima. Uz to, inicijative poput Peticije “Veće mirovine odmah!” ukazuju na potrebu za boljim socijalnim modelima kako bi se osigurala dostojanstvenija budućnost za sve starije osobe.
Naravno, za one koji žele raniju mirovinu, posebno one koji obavljaju teške i zahtjevne poslove, treba osigurati tu mogućnost. Fleksibilna socijalna politika, prilagođena različitim profesijama i uvjetima, postaje iznimno važna.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u lipnju 2024. ukupno 31.028 korisnika mirovina u Hrvatskoj radi do polovice punog radnog vremena i istovremeno prima mirovinu. Ovi podaci uključuju korisnike starosnih, prijevremenih starosnih i obiteljskih mirovina.
Prednjače umirovljenici, njih 19.990 u odnosu na 11.038 umirovljenica koje rade. Brojka zaposlenih umirovljenika i umirovljenica iz godine u godinu raste. Kada je riječ o profesijama u kojima rade ove su najzastupljenije djelatnosti:
1. Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala - 5207 umirovljenika
2. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti - 3992 umirovljenika
3. Prerađivačka industrija - 3964 umirovljenika
4. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti - 3468 umirovljenika
5. Građevinarstvo - 3267 umirovljenika
Marina Glavina, bivša knjigovotkinja, odlučila je da umirovljenički život nije za nju. Nakon 42 godine rada, većinu radnog staža stekla je u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske. No, umjesto da se povuče u tišinu mirovine, Marina je ponovno zakoračila u radni svijet. “Nakon godinu i pol dana umirovljenja, osjećala sam se još uvijek radno sposobnom i motiviranom za rad. Vratila sam se na već dobro poznato mjesto, ali ovaj put u Sindikat umirovljenika Hrvatske. Radim tri do četiri dana u tjednu na pola radnog vremena. Željela sam dati svoj doprinos iako sam formalno u mirovini.”, kaže mi Mirjana Glavina.
No, starije osobe nisu samo poduzetnici. U sustavu socijalne skrbi, nerijetko su odbačene, žive na društvenim marginama. Marina i njezini kolege iz Sindikata umirovljenika prikupljali su prije šest mjeseci potpise za Peticiju “Veće mirovine odmah!” – dostojanstveniji život za sve starije osobe. Na štandovima diljem zemlje, ljudi od 70, 75, 80 godina bore se za opstanak. Uputili su ih Vladi Republike Hrvatske. Razlozi za ovu akciju leže u činjenici da je svaki treći građanin Hrvatske stariji od 65 godina siromašan, a Hrvatska je četvrta po siromaštvu starijih osoba u EU. Uz to, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosi samo 42,33 posto, dok je prosjek EU zemalja 60 posto.
Sindikat predlaže niz zahtjeva, uključujući hitno povećanje mirovina, poboljšanje modela usklađivanja mirovina i ukidanje diskriminacije umirovljenika. Također, nedavno su najavljeni i rast mirovina za određene kategorije umirovljenika, što će donijeti veće mirovine za ukupno 122.800 umirovljenika.
Zlatarska čarolija u Umagu: Njaci Široka i umaška naušnica
U Gradu Zagrebu, obrtništvo blijedi. Nekada su sve ulice bile ispunjene obrtnicima, a danas ih je tek nekoliko. No, duž naše obale, od Istre pa sve do Dubrovnika, još uvijek rade stari filigrani, zlatari, kovinotokari i vinari koji su svoje znanje preuzeli od svojih starih. Kvalitetan mentor u svakom području zlata vrijedi. Stariji poduzetnici imaju priliku povezati generacije, prenijeti iskustvo i potaknuti inovacije. U zemlji gdje se prošlost i budućnost isprepliću, stariji poduzetnici nose svoje iskustvo kao dragocjeni teret. Stariji poduzetnici, često su i inovatori. No, razlika između poduzetništva i obrtništva nije uvijek jasna. Nerijetko o poduzetništvu govore ljudi koji nemaju iskustva u gospodarskom sektoru. Teorija bez prakse nije dovoljna. Stariji poduzetnici mogu prenositi znanje i vještine mlađima, ali generacijski jaz i dalje postoji.
Umag, taj šarmantni grad na ulazu u Hrvatsku sa sjevera, krije priče koje se protežu kroz stoljeća. Među njima, jedna posebno blista – priča o gospodinu Njaci Široka, umirovljeniku, umaškom zlataru i majstoru filigrana. Za njega nema odmora. Odlučio je biti šest mjeseci u mirovini, a šest mjeseci raditi jer mu to omogućuje zakon.
“Isplati mi se raditi jer je ova radnja moja. Moj djed je došao u Umag još davno, a 1980. godine su otvorili ovu obiteljsku filigransku radnju. Sve što znam, naučio sam od njega”, objašnjava Njaco Široka.
Umag, s venecijanskim kućama, sačuvanim dijelovima zidina i kula, renesansnim i baroknim crkvama, nosi raskoš rimskih vremena. U uskoj Epifanijevoj ulici, na broju tri, skriva se jedini umaški ranokršćanski sarkofag, datiran u početak šestog stoljeća.
No, tu nije kraj tajnama. Potonuli grad Sipar, mali poluotok koji se plimom pretvara u otočić, čuva ostatke drevnog kaštela. Prije pedesetak godina, za velikih oseka, mogli su se vidjeti podovi mozaika, sobe, kupališne zgrade. Danas su ti tragovi tek sitni dijelovi, progutani morem.
A onda, umaška naušnica – unikatni primjerak u svijetu. Pronađena je tijekom arheoloških istraživanja na Trgu slobode prije osam godina. Zlatar Njaci Široka izrađuje repliku te naušnice na isti način kao nekad, koristeći spravu s pijeskom potopljenim na određenoj temperaturi vode. “To je idealan dar za one koji iz Umaga žele otići s posebnom uspomenom”, kaže ovaj 70-godišnji majstor.
