Large cliffside landscape on the coast ireland 800

 

Republika Irska u domaćim medijima prepoznata je kao zemlja koja je „uspjela“ u globalnoj podjeli bogatstva te je liberalnim komentatorima koji zazivaju „više kapitalizma“ primjer zemlje koja je dovođenjem investicija osigurala opći prosperitet. O njoj čujemo iz brojnih priča naših ljudi koji su tamo otišli trbuhom za kruhom radi laganog zaposlenja i pristojnih uvjeta za rad. I uistinu, u zemlju su se smjestile moćne svjetske kompanije prije svega privučene poreznim olakšicama, statusom zemlje EU te zadovoljenjem potreba za kvalificiranom radnom snagom. Među tim kompanijama se prije svega ističu globalni svjetski velikani poput Applea, Googlea i Facebooka koji po prihodima drže ljestvicu kao prva, druga odnosno šesta kompanija u zemlji.

Istočnoeuropska radna snaga

Velika poduzeća od Republike Irske vrlo su brzo napravila „busy“ zemlju pa je paralelno tržište rada patilo za osnovnom i pomoćnom radnom snagom. Upravo tu upadaju stanovnici zemalja s istoka EU, zemalja koje nisu dobro prošle u navedenoj podjeli bogatstva i koje još uvijek prolaze „tranzicije“, pa tako veliki broj osnovne radne snage čine Poljaci, Rumunji, Litvanci, Latvijci, Slovaci i Hrvati. Jake kompanije donose zaposlenost, zaposlenost donosi potrošnju, potrošnja razvija usluge, obrt, male proizvođače i ugostitelje. No u posljednjih je mjesec dana sve to stalo. Kako stvari stoje, velikom gospodarskom krizom pogođeni su podjednako oni koji su ovdje privremeno na radu i sami Irci, uz ključnu razliku, a to je činjenica da su strani radnici velikom većinom podstanari te nemaju svoje nekretnine, što ih stavlja pred težak zadatak plaćanja visoke rente u trenutku gubitka posla.

Izbori, tehnička vlada i kulminacija političkog zastoja

Slika 1 - Rezultati izbora održanih 8.2.


Prvi zabilježeni slučaj Covida-19 u Irskoj dogodio se 1. ožujka ove godine, svega nekoliko tjedana nakon parlamentarnih izbora, kada se sve vezano za pandemiju još uvijek činilo kao problem na drugoj strani svijeta. Pobjedu na izborima odnio je Sinn Fein-a, snažna republikanska, sekularna i nacionalistička stranka koja igra veliku ulogu u političkom životu Irske od daleke 1905. kada je osnovana. No pobjeda na izborima s 24,5 posto glasova bila je nedovoljna za sastavljanje većine i vlade. Druga i treća stranka po broju glasova, liberalni Fianna Fáil i demokršćanski Fine Gael osvojili su 22,2 posto odnosno 20,9 posto posto i još od samih izbora rade na stvaranju koalicije. Premijer koji je obnašao mandat do ovih izbora, liječnik Leo Eric Varadkar ostao je na toj sada tehničkoj funkciji do finalnog dogovora i odabira nasljednika. Tehnički premijer tako se našao u situaciji da predvodi zemlju u trenutku jedne od najvećih globalnih kriza u novijoj povijesti.

Situacija na političkoj sceni došla je do svog raspleta, kako su Fianna Fáil i Fine Gael došli do dogovora i potpisali koalicijski sporazum. Koalicijski sporazum na prvi pogled predstavlja u potpunosti socijaldemokratski program buduće vlade jer naglašava važnost zaokreta od neoliberalnih politika koje su te iste stranke dosad provodile. Plan se sastoji od deset točaka, a prvo mjesto zauzima ekonomska obnova zemlje bez dizanja poreza s naglaskom na javne investicije u infrastrukturi, obrazovanju, stanogradnji i zdravstvu. Druga točka fokusira se na javno zdravstvo gdje se obećava zaokret u dosadašnjem trendu privatizacije i naslanjanja na privatne zdravstvene institucije, uz poseban naglasak na primarnu zaštitu. Treća točka odnosi se na stanovanje koje je gorući problem u zemlji. Vlada se obvezuje ovim sporazumom maksimalno smanjiti beskućništvo i raditi na tome da omogući kupnju nekretnine koje su za prosječnu obitelj trenutno preskupe. Vlada u petoj točki naglašava i važnost „New green deala“, u što spada i ulaganje u javni prijevoz, smanjenje emisija ugljika, gradnja vjetroelektrana i sadnja 440 milijuna drveća do 2040.

Slika 2 - Rapidni rast stanarina jedan je od najvećih problema u Irskoj


Dogovor dviju stranaka ipak nije dovoljan za parlamentarnu većinu koju će morati sastaviti uz pomoć malih stranaka s lijevog centra, pa se stoga sadržaj koalicijskog programa gleda kao pokušaj ulaganja u stranke od centra nalijevo, kako bi podržale sastavljanje nove vlade. Od tih stranaka trenutno nema informacija hoće li pristati na ulazak u koaliciju s desnicom, a s radikalne ljevice okupljene oko stranke People before profits ocjenjuju konzervativno-liberalnu vladu koalicijom „snobova i prevaranata“ koji su se konačno ujedinili. Pozivaju zelene, irske laburiste i socijaldemokrate da odbiju dati lijevi udio u vladi te Sinn Fein da okupi prvu lijevu vladu u povijesti Irske.

Uvođenje karantene

Od pojave prvih zaraženih korona virusom do proglašenja lockdowna od strane tehničke vlade prošlo je ukupno 23 dana. Pod lockdownom se podrazumijeva donošenje izvanrednih mjera za zaustavljanje širenja virusa. Te mjere sadržavale su otkazivanje svih okupljanja, sportskih i bilo kakvih društvenih događanja, zatvorene su škole i fakulteti, ugašeni svi poslovi koji nisu nužni. Savjetuje se fizičko distanciranje od drugih ljudi, a policija kontrolira puteve kako se ne bi putovalo dalje od dva kilometra od adrese boravišta, osim u slučaju krajnje nužde. Tvrtkama se nalaže da njihovi radnici rade od kuće ukoliko je to moguće. Donosi se nekoliko progresivnih mjera, prva je dizanje naknade za nezaposlene s 200 na 350 eura tjedno, zabranjuju se evikcije od strane najmodavaca i savjetuje se najmodavcima da smanje ili odgode prikupljanje rente. Otplata kredita i hipoteka je također odgođena. Mjere su se u tom trenutku činile radikalnima, pa su neki mediji u Hrvatskoj prenijeli kako su u tom trenutku Irci imali možda najstrože mjere u EU.

Slika 3 - Radikalna ljevica poziva stranke lijevog centra na uskratu potpore konzervativno-liberalnoj koaliciji

Mršav zdravstveni sustav

Kada se malo zagrebe površina, lockdown je proglašen vjerojatno u strahu od potpunog raspada zdravstvenog sustava u zemlji pod pritiskom velikog broja pacijenata. Irski javni zdravstveni sustav je jednostavno premali i potpuno je naslonjen na privatne zdravstvene servise, što zemlji ne ostavlja dovoljne kapacitete u onom najgorem slučaju širenja virusa kakvom svjedočimo u Italiji i Španjolskoj.

Irska, kao i mnoge druge zemlje, nije imala pripremljene osnovne potrepštine za borbu protiv pandemije ovakve vrste, a ključna je bila nabavka testova. Broj zaraženih se pak zadnjih desetak dana ne smanjuje, a krivulja novozaraženih se ne poravnava. Zaraženih u zemlji je trenutno preko 15.000, dok je smrti uzrokovanih virusom 610, s vrhuncem 20. travnja u kojemu je u jednom danu umrlo 77 ljudi. Testiranje se, za razliku od početne faze, provodi sve šire, najčešće dolaskom tima za testiranje kod kuće ljudi koji imaju simptome. Vlada je isprintala i poslala svima na adrese brošure s opisanim simptomima. Jednako kao i u Hrvatskoj, tehnička vlada je svojim velikim uspjehom proglasila dolazak kineskog aviona sa zaštitnim potrepštinama koje su bile potrebne prije svega zdravstvenom osoblju.

Masovna otpuštanja

Posljednje brojke kažu da naknadu nakon gubitka zaposlenja prima 714.000 stanovnika Irske, a preko 500.000 od njih prijavljeno je nakon uvođenja mjere povećanja naknade 16. ožujka. Pola milijuna novih nezaposlenih radnika u zemlji od 4,9 milijuna stanovnika! Posljedice po gospodarstvo još su uvijek nepoznate, kao i nastavak života i rada nakon pandemije. Kako se vrhunac pandemije ne može procijeniti, vlada je proglasila da će izvanredne mjere ići dalje i u svibanj, a nema nikakvih naznaka o popuštanju ili pak poboljšanju situacije. U Irskoj se za razliku od Hrvatske trenutno ne priča previše o ukidanju karantene, s obzirom na to da se situacija sa širenjem virusa nije poboljšala.

Ključne stvari ipak funkcioniraju. Javni prijevoz, iako prazan, još uvijek funkcionira. Trgovine hranom, banke i ljekarne rade normalno iako se na ulazak čeka i po sat vremena. I drugi javni servisi funkcioniraju bez većih poteškoća. Dio ljudi radi od kuće, a dio stranih radnika radi gubitka posla i pod pritiskom visokih renti vratio se u matične zemlje barem do kraja karantene. Zahvaljujući prije svega onim radnicima u prodaji i distribuciji hrane i lijekova, u javnim servisima poput odvoza otpada i radnicima u javnom prijevozu, život se odvija kod kuće gdje većina ljudi provodi svoje dane s obiteljima.


Izvor naslovne fotografije: Good free photos
Tekst napisao:

Zlatko Nikolić




    Preporučite članak: