Direktivu koja bi trebala promijeniti praksu u kojoj poslodavci često skrivaju iznose plaća, a radnice i radnici u pregovore o poslu ulaze bez osnovne informacije, koliko bi za taj posao trebali biti plaćeni, Hrvatska nije provela.
Članice Europske unije imale su više od tri godine da u nacionalna zakonodavstva prenesu Direktivu o transparentnosti plaća. Rok je istekao 7. lipnja 2026., no prema analizi Europske konfederacije sindikata (ETUC), samo su tri države – Slovačka, Italija i Litva – na vrijeme ispunile tu obvezu. Hrvatska je među državama koje nisu objavile ni nacrt zakona ni jasan vremenski okvir provedbe.
Hrvatska nije odbila provedbu Direktive o transparentnosti plaća, ali ju nije ni provela. Iako su radne skupine formalno osnovane, nacrt zakona nije javno objavljen, javno savjetovanje nije provedeno prije isteka roka, a Vlada je propustila vlastiti plan da izmjene Zakona o radu i Zakona o ravnopravnosti spolova uputi u proceduru već u prvom tromjesečju 2026. Rok za prenošenje Direktive u nacionalno zakonodavstvo istekao je 7. lipnja 2026.
Za radnice i radnike to nije tehničko pitanje usklađivanja s europskim pravom, nego pitanje vrlo konkretnih radnih prava. Direktiva o transparentnosti plaća trebala bi promijeniti praksu u kojoj poslodavci često skrivaju iznose plaća, a radnice i radnici u pregovore o poslu ulaze bez osnovne informacije – koliko bi za taj posao trebali biti plaćeni.
Iznos plaće već u oglasu za posao
Direktiva predviđa da poslodavci već u oglasu za posao ili prije razgovora moraju navesti početnu plaću ili raspon plaće za radno mjesto. Također im se zabranjuje da kandidatkinje i kandidate pitaju koliko su zarađivali na prethodnom poslu. Ta je odredba važna jer se ranija potplaćenost, osobito kod žena i radnika u slabije plaćenim sektorima, često prenosi iz jednog radnog odnosa u drugi.
Radnice i radnici trebali bi dobiti i pravo na informacije o vlastitoj plaći te o prosječnim plaćama radnika koji obavljaju isti rad ili rad jednake vrijednosti, razvrstano po spolu. To znači da bi se lakše moglo utvrditi postoje li neopravdane razlike u plaćama među zaposlenima koji rade usporedive poslove.
Jedna od važnih promjena je i zabrana klauzula tajnosti plaća. Poslodavci više ne bi smjeli radnicima ugovorima, pravilnicima ili internim praksama zabranjivati da međusobno razgovaraju o plaćama. Upravo je tajnost plaća jedan od mehanizama koji poslodavcima daje prednost u pregovorima, dok radnicama i radnicima otežava da prepoznaju jesu li potplaćeni ili diskriminirani.
Direktiva želi smanjiti jaz u plaćama između žena i muškaraca
Direktiva je posebno važna za suzbijanje rodnog jaza u plaćama. Poslodavci će morati izvještavati o razlikama u plaćama između žena i muškaraca, a ako se utvrdi razlika veća od pet posto koja se ne može opravdati objektivnim i rodno neutralnim kriterijima, morat će se provoditi korektivne mjere u suradnji s predstavnicima radnika.
Europska konfederacija sindikata upozorava da kašnjenje država članica nije puki administrativni propust. Prema procjeni ETUC-a, svaka godina odgađanja primjene ovih pravila žene u prosjeku košta 4.256 eura izgubljenih plaća. Glavna tajnica ETUC-a Esther Lynch poručila je da nepoštovanje roka predstavlja izdaju radnica i rezultat političkog popuštanja pred pritiskom poslodavačkih lobija.