Tragom vijesti da bi i studentski rad mogao biti priznat u radni staž odmah smo krenuli s pitanjem prema izvoru – Ministarstvu rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Naime, početkom godine portal Mirovina.hr objavio je kako slijedi mirovinska reforma. U sklopu reforme bit će omogućeno priznavanje socijalne usluge “pomoć u kući” većem broju osoba, dolazi i 13. mirovina kao i povećanje dodatnog staža po djetetu sa 6 na 12 mjeseci. Jedna od promjena navodno bi trebala biti i uvođenje studentskog rada u radni staž.
Upravo zato smo i kontaktirali Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da nam pojasne što će se promijeniti, te kako će promjena utjecati na mirovinski sustav, koji je pod velikim opterećenjem zbog demografske slike, kao i na porezni sustav uzevši u obzir da mladi imaju puni povrat poreza.
Ono što za sada otkrivaju jest da je formirana radna skupina za izradu Nacrta prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju, te da bi zakon trebao biti u Saboru u lipnju. U novom zakonu trebale bi biti implementirane četiri mjere iz Programa Vlade Republike Hrvatske 2024. - 2028., odnosno već navedene mjere povećanje dodatnog staža po djetetu sa 6 na 12 mjeseci, promjena načina usklađivanja mirovina u omjeru 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta plaća i troškova života, uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu te redefiniranje povećanja mirovine, odnosno tzv. bonifikacije za kasnije umirovljenje.
Što se tiče konkretno studentskog rada može se iz njihovog odgovora zaključiti: potrebna je izmjena nekoliko zakona, problematika je kompleksna, prvo ide analiza, a mjeru ćemo provesti do kraja mandata (2028.).
Ili kako to iz Ministarstva detaljnije pojašnjavaju:
Što se tiče realizacije predviđene mjere redefiniranja uvjeta obavljanja studentskih poslova te omogućavanje studentima priznavanje njihova rada u staž mirovinskog osiguranja, ističemo kako je u narednom razdoblju potrebno provesti sveobuhvatnu analizu kako bi se pristupilo izmjenama zakonskog okvira.
Naime, radi se o pitanju za koje nije dovoljno samo izmijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju, već je za cjelovito rješenje potrebno usklađivanje s propisima drugih resora, između ostaloga, Zakona o obavljanju studentskih poslova, koji je u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovana i mladih, kao i Zakona o doprinosima, za što je nadležno Ministarstvo financija.
Dakle, radi se o vrlo kompleksnoj problematici kojoj treba pristupiti analitički i u sam proces provedbe mjere uključiti sve relevantne dionike, a time svakako i socijalne partnere i studentske udruge.
Slijedom navedenoga, bez provedene prethodne analize za sada nije moguće dati konkretnije odgovore, možemo samo navesti kako je provođenje mjere previđeno u aktualnom mandatu Vlade, a o dinamici i konkretnim rješenjima javnost će biti pravovremeno informirana.
Mirovinski sustav i hrvatska ekonomija
Ideja da studentski rad ili studiranje ulaze u radni staž nije ništa novo. Primjerice, bivši ministri financija Zdravko Marić i Slavko Linić pokušali su otvoriti to pitanje, a Milivoj Špika, kandidat na parlamentarnim izborima 2024. i predsjednik stranke Blok umirovljenici zajedno zalagao se da studiranje uđe u radni staž.
Neke članice Europske unije to već i rade. One obvezuju svoje poslodavce da plaćaju mirovinski doprinos za studentski rad. Tako primjerice Slovenija obvezuje svoje poslodavce da plaćaju mirovinske doprinose za studentski rad, te se studentima priznaje mjesec dana staža ako tijekom mjeseca zarade 60 posto slovenske prosječne plaće. Zarade li 30 posto, pisat će im se 15 dana staža i tako cijelo vrijeme studiranja, navodi Poslovni dnevnik.
Slična je situacija je i u Španjolskoj, Švedskoj ili Češkoj, dok države poput Belgije i Austrije omogućuju akademski obrazovanim radnicima da pred mirovinu sami dokupe godine studiranja za približno 1300 do 1600 eura po godini studija. U Hrvatskoj dakako mogućnosti dokupa nema, a niti poslodavac ne plaća mirovinski doprinos.
Hrvatska je doduše po mnogočemu drukčija od Slovenije, Austrije ili Belgije. Tako je prema podacima Eurostata za posljednju godinu objavljenja (2023.) realni BDP (rBDP) po glavi stanovnika u Njemačkoj 42.780 eura, u Austriji 45.510, a u Sloveniji 25.050.
Hrvatska je po rBDP-u sa svojih 16.060 eura po glavi stanovnika pri dnu Europske unije. Gori su jedino Mađarska, Poljska, Rumunjska i Bugarska.
Što se tiče inflacije i tu Hrvatska ne stoji najbolje. Prema podacima Eurostata Hrvatska je za 2024. bila među najlošijima. U EU veću inflaciju od Hrvatske imale su jedino Belgija i Rumunjska, dok su u Europi gori bili još Turska, Srbija, Island i Sjeverna Makedonija.
Što se tiče zaposlenosti, Eurostatovi podaci za 2023. kažu ovako: Italija (66,3%), Grčka (67,4%) Rumunjska (68,7%) i Španjolska (70,5%). To su države koje su gore od Hrvatske po pitanju zaposlenosti u Europskoj uniji. Dakle, Hrvatska je sa svojih 70,7% na 23. mjestu od 27 članica EU. Kada pridodamo ostale europske države to ne izgleda toliko loše, no u kontekstu EU Hrvatska je opet pri začelju.
Studentski rad u Hrvatskoj
No koliko je zapravo studentski rad bitan za hrvatsku ekonomiju. Studentski rad je zapravo jedina vrsta rada na koji se ne plaća mirovinski doprinos, pa je samim time i najpovoljnija vrsta rada za poslodavca. Razlog tome je, navodi Poslovni dnevnik, to što “poslodavci ne plaćaju poreze i klasične mirovinske doprinose za studente, već plaćaju 12 posto provizije studentskim centrima, te oko 6 posto doprinosa za slučaj profesionalne bolesti i invalidnosti.
Na temelju tih 6 posto plaćenih doprinosa studentu i učeniku se ne priznaje nikakav mirovinski staž, ali mogu ostvariti pravo na invalidsku mirovinu ukoliko im se dogodi povreda na radu ili obole od profesionalne bolesti za vrijeme obavljanja praktične nastave, stručne prakse ili zapošljavanja preko studentskog servisa”.
No iako su povoljna radna snaga, studenti su i mnogobrojna radna snaga. Primjerice, samo prema podacima Studentskog centra u Zagrebu, od 1. siječnja do 30. rujna 2024. preko zagrebačkog Student servisa radilo je ukupno 38.380 studenata. Studenti su u tom razdoblju izvadili 244.084 ugovora, zaradivši pritom iznos od čak 101.614.041,58 eura! Zamislite koliko je to staža!
Kada je riječ o cijeloj 2024. iz Osijeka su nam odgovorili da je putem Student servisa radio 7231 student, iz Rijeke oko 8800, dok je u Zagrebu putem Student servisa radilo 43 029 studenata. Iz Splita u trenutku pisanja ovog članka nisu odgovorili.
Te brojke imaju još veći utjecaj kada ih stavimo u kontekst broja studenata. Tako primjerice prema podacima preuzetim s internetske stranice ISVU-a u Zagrebu studira oko 69 tisuća studenata, u Rijeci oko 15 tisuća, kao i na Sveučilištu Josip Juraj Strossmayer u Osijeku. To bi značilo da je u sva tri grada polovica ili više od polovica studenata u jednom trenutku studiranja prilikom prošle akademske godine radilo, a da za taj rad poslodavac nije morao platiti mirovinski doprinos. To bi se sada izgleda, trebalo promijeniti, što će sigurno obradovati preko 144 tisuće studenata diljem Hrvatske, od kojih smo ustanovili, dobar dio radi.
Objavu ovog teksta podržala je Zaklada Rosa Luxemburg – Southeast Europe sredstvima Ministarstva za vanjske poslove Savezne Republike Njemačke.
Foto: cityportal, pexels
Preporučite članak: