“U borbi protiv štrajka poslodavcu je na raspolaganju apsolutno sve, od naklonosti Zakona, kapitala, pa i utjecaja na državne institucije”, rekao je Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata, istaknuvši to kao jednu od problematičnih točaka aktualnog Zakona o radu koja se mora mijenjati u novom zakonu. S tiskovne konferencije Inicijative za radnički ZOR izvještaj nam donosi naša Ana Vragolović.
Uoči Međunarodnog praznika rada Inicijativa Za radnički Zakon o radu održala je tiskovnu konferenciju u prostoru Sindikata prometnika vlakova Hrvatske. Članovi inicijative predstavili su svoje prijedloge izmjena Zakona o radu i svoj poklon radnicima za Prvi Maj – web stranicu s radničkim prijedlozima izmjena Zakona o radu.
Na tiskovnoj konferenciji govorili su Mario Grbešić, predsjednik Sindikata prometnika vlakova Hrvatske, Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata, Marina Palčić, predsjednica Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske i Katarina Peović, saborska zastupnica Radničke fronte.
Mario Grbešić iz Sindikata prometnika vlakova Hrvatske rekao je da SPVH kroz ovu inicijativu traži promjene odredbi Zakona o radu koje su toliko uopćene da ih poslodavac može bez straha i nekažnjeno zaobilaziti. Tada, naravno, cijenu plaćaju radnici.
Neke od izmjena koje je istaknuo su zabrana prekovremenog rada radnika kojima je priznat beneficirani radni staž i ograničenje stavljanja radnika u pripravnost za vrijeme obaveznog dnevnog odmora između smjena – u takvim slučajevima radnik zapravo nema zakonom propisani odmor.
Zatim, inicijativa traži da jedan od zakonskih razloga za štrajk bude nepridržavanje obaveza iz propisa za zaštitu na radu, jer neprovođenje i nepoštivanje propisane zaštite na radu radnici plaćaju izravno zdravljem. Nužnost poduzimanja koraka prema povećanju zaštite na radu potvrđuje i velik broj ozljeda i smrtnih slučajeva, npr. samo u ožujku bilo je minimalno 12 slučajeva ozljeda i 2 smrtna slučaja, prema podacima MUP-a, a postoji još ogroman broj onih o kojima policija ne izvijesti ili za koje radnici ne zovu policiju.
Tomislav Kiš iz Novog sindikata objasnio je koje su odredbe aktualnog ZOR-a vezane uz ostvarivanje prava na štrajk štetne. Rekao je da se Inicijativa zalaže za to da ravnopravnost socijalnih partnera bude regulirana Zakonom o radu: “Tu prije svega mislim na način rješavanja potencijalnih socijalno-interesnih sukoba. Naime, sindikat ima samo jedno oružje i to je štrajk. Međutim, svaka, pa i najmanja greška sindikata u provođenju akcije podložna je penalizaciji. S druge strane, u borbi protiv štrajka poslodavcu je na raspolaganju apsolutno sve, od naklonosti Zakona, kapitala, pa i utjecaja na državne institucije. Zakon o radu ne predviđa penalizaciju ni za jedan postupak koji može napraviti poslodavac s ciljem suzbijanja i sprječavanja sindikalnih borbenih aktivnosti.“
Inicijativa zato predlaže da se u Zakon o radu uvrsti članak koji propisuje da poslodavac ne smije ni na koji način opstruirati štrajk i da od početka postupka mirenja poslodavac ne smije mijenjati zaposlene radnike u štrajku radnicima s burze ili iz drugih nepovezanih firmi (preko agencije i sl.). Također, Inicijativa traži da se ta odredba uvrsti u popis najtežih prekršaja poslodavca (članak 229. ZOR-a) i da poslodavac za takve opstrukcije može odgovarati kazneno.
Potom je Kiš objasnio što je lockout i zašto odredbe o lockoutu treba mijenjati. Radi se o mehanizmu koji omogućuje da poslodavac s rada isključi radnike koji nisu u štrajku, kako bi sebi umanjio ekonomsku štetu. Na primjer, ako u jednom odjelu pogona štrajka 15 od 20 radnika, poslodavac može isključiti preostalih pet, jer odjel ionako neće moći funkcionirati bez 15 štrajkača.
Međutim, događa se da poslodavac s rada isključuje radnike koji su u štrajku, što nije zakonom dozvoljeno, odnosno definirano je neprecizno. Sudska praksa ide u korist poslodavcima, zbog toga Inicijativa traži da se Zakonom definira da poslodavac ne može isključiti iz rada radnike u štrajku.
Marina Palčić, predsjednica Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske, rekla je da je ono što je dosad objavljeno u javnosti iz nacrta novog Zakona o radu snažno usmjereno na fleksibilizaciju radnog vremena: “Ne smijemo dopustiti da fleksibilizacija radnog vremena postane alat za iskorištavanje radnika. Tražimo da fleksibilno radno vrijeme bude privremena mogućnost isključivo na zahtjev radnika, kada radnik ima privremenu potrebu uskladiti svoj rad s privatnim životom, primjerice skrbiti o djeci ili o drugom članu obitelji.“
Ona smatra da je svako radno vrijeme moguće organizirati bez da se radnika iskorištava i obezvrjeđuje njegovo pravo na odmor.
Potom je objasnila kako je u tom okviru jako važno pravo na nedostupnost, rekavši da je smisao Direktiva Europske unije jasan – radnik mora zadržati pravo na nedostupnost izvan svog radnog vremena: “Tražimo da pravo na nedostupnost bude upravo ono što i sam naziv kaže – pravo da radnik po završetku posla bude nedostupan poslodavcu. Nerijetko se susrećemo s činjenicom da pojedini poslodavci kontaktiraju radnike s radnim zadacima i izvan radnog vremena u raznim viber, whatsapp grupama, pozivima, sms-ovima i mailovima. Zamislite razmjere toga kad takvo zadiranje u privatan život postane zakonito!”, zaključila je.
Katarina Peović, saborska zastupnica Radničke fronte rekla je da će RF će u proceduru uputiti izmjene i dopune aktualnog Zakona koje će prije toga predstaviti u utorak na tribini u Saboru, gdje će ih svi klubovi zastupnika imati prilike komentirati. Poziv je poslan i ministru Piletiću, a sudjelovat će i zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Dodala je i da bi izmjene i dopune ZOR-a koje predlaže Inicijativa Za radnički ZOR omogućile radnicima koji su u velikom broju radili i u nedjelju, na Praznik rada, da im barem prekovremeni sati budu plaćeni, što često nije slučaj i zbog samog ZOR-a. Naime, njime je određeno samo da poslodavac mora platiti “više”, što može biti i jednu lipu više. U izmjenama ZOR-a Inicijativa je zato odredila minimalne postotke uvećanja za noćni rad, prekovremeni rad, rad u otežanim radnim uvjetima, rad nedjeljom, blagdanom ili neki drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi.
Uz već navedeno, predstavnici Inicijative ponovili su neke najvažnije zahtjeve: skraćenje radnog tjedna na 35 sati, ograničenje prekovremenog rada na 180 sati godišnje bez izuzetka, skraćivanje trajanja ugovora na određeno s tri na godinu dana, radno vrijeme koje će omogućiti ravnotežu između poslovnog i privatnog života, zaštitu sindikalnog djelovanja i prava na štrajk te ravnopravnost sindikata s poslodavcima, sprječavanje zlouporaba agencijskog rada i rada platformskih radnika i pooštrenje mjera za kršenje radničkih prava.
Članovi Inicijative zaključili su presicu pozivom svima zainteresiranima na učlanjenje i komentiranje prijedloga izmjena Zakona o radu. Rekli su da su izmjene otvorene za komentiranje, a inicijativa je otvorena za sve nove prijedloge: “Priključite se inicijativi kako bismo zajednički spriječili donošenje zakona na štetu radnika. Prijedlozi inicijative su transparentni i svaki radnik, sindikat, udruga ili stranka mogu biti dio toga. Svi naši prijedlozi dostupni su na internetskoj stranici inicijative www.zaradnickizor.hr, a preko web stranice nam se možete i javiti”, poručili su.
Objavu ovog teksta podržala je Zaklada Rosa Luxemburg - Southeast Europe sredstvima Ministarstva za vanjske poslove Savezne Republike Njemačke.
Naslovna fotografija: Inicijativa za radnički ZOR, Radnička prava
Tekst napisala:
Preporučite članak: